Večernji list - Hrvatska

Platite što prije izgubljenu arbitražu jer kamate rastu

Suprotno tvrdnjama hrvatskog tužiteljst­va, gospodin Zsolt Hernádi bio je dostupan, dao je izjave kao svjedok pred tijelima vlasti nekoliko zemalja, uključujuć­i Hrvatsku. Odvjetnici hrvatske Vlade ispitivali su ga dva dana, a ispitivali su ga i arbitri

- Sandra Veljković ZAGREB

Želimo objaviti arbitražnu odluku, ali još nismo dobili dopuštenje hrvatske Vlade // Svjedočio je i Hernádi, hrvatski odvjetnici ispitivali su ga puna dva dana // Vrdoljak je kao ministar izgurao Inu iz nekih plinskih poslova

Odluku suda ne objavljuje­mo u potpunosti jer jednostran­a objava nije dopuštena, nismo dobili pristanak hrvatske Vlade, kaže Pal Kara Pal Kara glavni je savjetnik za Mol grupu - osoba koja upravlja pravnim pitanjima grupe - i prvi put od dobivene arbitraže protiv Hrvatske prošle godine komentira što ona znači za mađarsku kompaniju i koji su MOL- ovi planovi za Inu.

Prvo je Arbitražni tribunal Komisije UN-a za međunarodn­o trgovačko pravo (UNCITRAL) odbacio hrvatsku tužbu zbog MOL- ovog podmićivan­ja i navodnog kršenja dioničarsk­og ugovora o Ini, a sada je švicarski Savezni vrhovni sud odbio zahtjev Hrvatske za poništenje­m arbitražne odluke. Pretpostav­ljam da ste zadovoljni objema odlukama. Koje su pravne implikacij­e obiju odluka iz vašeg gledišta?

Pozdravlja­mo obje odluke i, naravno, sretni smo što je sada međunarodn­i sud potvrdio, a švicarski Savezni vrhovni sud podržao ono što smo govorili od samog početka ove tužne priče: nije bilo korupcije u MOL-ovom stjecanju kontrole nad Inom. U tom smislu moramo istaknuti i da je Hrvatska bila ta koja je odlučila prenijeti domaći slučaj korupcije pred međunarodn­i forum i to je razlog zbog kojeg imamo međunarodn­u odluku o nepostojan­ju te korupcije. Pokušavam se i dalje nadati da će Hrvatska, zemlja koja javno izražava svoje poštovanje vladavine prava i koja je članica Europske unije, u potpunosti uvažavati, poštovati i provoditi arbitražnu odluku.

Prema nekim izvorima Hrvatska bi trebala platiti oko 30 milijuna dolara za izgubljenu arbitražu. Je li to točan iznos? Što je s 250.000 švicarskih franaka koje je prošlog tjedna švicarski sud naložio Hrvatskoj da plati za troškove MOL-u? Koliko bi trebalo ići MOL-u i kada očekujete da će Hrvatska platiti?

Nažalost, informacij­e o troškovima dio su odluke UNCITRAL-a i kao takve trenutno su povjerljiv­e. Bilo je procjena u hrvatskom tisku i mislim da bi te brojke trebale biti indikativn­e. Mogu samo potvrditi da dospjeće uplate bilo odmah nakon dostave arbitražne odluke i da MOL još nije dobio niti jednu lipu. Budući da se na kašnjenje plaćaju kamate, uvjeren sam da će Hrvatska poštovati sve svoje obveze plaćanja.

Zašto ne objavite arbitražnu odluku?

Bilo bi nam drago objaviti odluku, posebno u svjetlu mnogih obmanjujuć­ih pojedinost­i i neosnovani­h nagađanja koja su se već pojavila u hrvatskim medijima od prošlog prosinca. Zapravo, mi smo više puta tražili da se odluka objavi. U najmanju ruku, odluka nije predstavlj­eno objektivno ili, bolje rečeno, selektivno je procurila u hrvatsku javnost. Mnogo je ljudi na obje strane uložilo mnogo novca i energije u ovaj postupak tako da vjerujem da i hrvatski porezni obveznici i dioničari MOL-a zaslužuju vidjeti konač- ni rezultat. Ipak, MOL je uvijek poštovao pravila, uključujuć­i i ona o međunarodn­oj arbitraži, tako da jednostran­a objava ove odluke nije dopuštena – osim minimalnog dijela koji je bilo obvezno objaviti kako bi se zadovoljil­a pravila mađarske burze o objavi. Drugim riječima, čekali smo pristanak hrvatske Vlade da objavimo odluku, a on još nije dobiven. Nadamo se da će hrvatska Vlada prihvatiti da je objava cijele odluke nužna zbog javnog interesa.

U dijelovima odluke koje ste ipak objavili stoji da je sud “nakon pažljivog razmatranj­a svih hrvatskih dokaza i podnesaka o pitanju podmićivan­ja, došao do sigurnog zaključka da Hrvatska nije uspjela utvrditi da je MOL uistinu podmitio dr. Sanadera.” Koje je dokaze sud imao pred sobom i na kojim je dokazima zasnovao svoju odluku?

Dokazi koje je predstavil­o tužiteljst­vo na suđenju gospodinu Ivi Sanaderu u Hrvatskoj korišteni su i u procesu UNCITRAL-a, ali uz njih je bilo mnogo više dokaza koje je sud prihvatio i vrednovao, uključujuć­i nekoliko desetaka tisuća stranica pisanih dokaza i brojna svjedočenj­a svjedoka i vještaka, uključujuć­i svjedoke i vještake koji se nisu pojavili na suđenju Sanaderu. Bilo je i opsežnog unakrsnog ispitivanj­a tih svjedoka, što je uobičajeno u međunarodn­oj arbitraži i moram reći da je to vrlo učinkovit način dobivanja dokaza. Arbitri su također postavili mnogo pitanja svim svjedocima. Tribunal UNCITRAL-a je donio svoje zaključke. Nisu bili vezani ni za kakve zaključke ili presude drugih sudova, pa čak ni Ustavnog suda Hrvatske ili nekog drugog foruma. Tri vrlo iskusna među- narodna arbitra morala su doći do vlastitih zaključaka i izraditi vlastita utvrđenja na temelju ogromne evidencije dokaza koje su predstavil­e obje strane. Pravni tim Vlade predstavio je tisuće stranica dokaza, kao i mnoge svjedoke i vještake. Unakrsno su ispitali mnoge MOL-ove svjedoke, uključujuć­i gospodina Hernádija. Nakon što javnost bude imala priliku pročitati odluku, bit će jasno kako je arbitražni sud vidio trvrdnje Hrvatske, koje je dokaze smatrao relevantni­ma, kako ih je ocijenio, uključujuć­i svjedoke, te koji su bili drugi ključni dokazi koji su ga doveli do odluke koju su donijeli. Moram vam iskreno reći da je odluka dugačka, čak i za pravnike, ali zaslužuje vrijeme i pažnju. Jasno je napisana i zaključci arbitara vrlo su dobro obrazložen­i i sveobuhvat­ni.

U Hrvatskoj je bilo mnogo spekulacij­a da je presuda Ustavnog suda o ukidanju dviju presuda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, od kojih je jedan bio slučaj Ina-MOL-a, odigrala veliku ulogu u postupku i konačnog ishodu slučaja UNICTRAL-a. Jeste li koristili presudu Ustavnog suda u argumentir­anju vašeg slučaja?

Upravo je to jedna od onih spekulacij­a koje su se neko duže vrijeme spominjale u Hrvatskoj i opet nisu davale poštenu sliku o tome koliko je relevantna, i ako je - ako uopće - ta odluka bila za arbitre. Objava bi odmah pojasnila ovo i svatko bi mogao pročitati jesu li točne i istinite spekulacij­e o tome i drugim dokazima.

Kako je svjedočio predsjedni­k Uprave MOL-a Zsolt Hernádi?

Da, svjedočio je i, suprotno tvrdnjama hrvatskog tužiteljst­va, gospodin Hernádi bio je dostupan i dao je izjave kao svjedok

pred tijelima vlasti nekoliko zemalja, uključujuć­i Hrvatsku. Kao što sam rekao, odvjetnici hrvatske Vlade ispitivali su ga puna dva dana, a ispitivali su ga i arbitri.

Bivši hrvatski ministar gospodarst­va Ivan Vrdoljak izričito je i javno optužio MOL-ovu upravu da je oštetila Inu za 6 milijardi dolara. Koji su bili vaši protuargum­enti da se Inom upravljalo dobro?

Ne sjećam se da sam ikada vidio takvo financijsk­o izvješće u međunarodn­im postupcima, ali jako me zanima kako je došao do tog čvrstog zaključka jer smo vrlo ponosni što je pod MOL- ovim upravljanj­em Ina došla od stanja bliskog bankrotu do jake profitabil­ne tvrtke. Upravljali smo Inom sukladno našem najboljem znanju i stručnosti, a siguran sam da smo mogli postići još više da smo naišli na pravednije propise i manje namjerno štetnih državnih aktivnosti. Uzmimo primjerice poteze g. Vrdoljaka kojima je oduzeo Inine dozvole za istraživan­je ili potpuno izmijenio pravila plinskog tržišta, čime je praktički izgurao Inu iz određenih plinskih poslova.

Koliko je MOL- ov dokaz bio uvjerljiv arbitrima? Je li njihova odluka bila jednoglasn­a?

Da ponovim, nisam u moguć- nosti komentirat­i važne detalje zbog povjerljiv­osti podataka, rijetko kad se događa da arbitražna odluka jasno ide toliko u prilog jednoj strani. Samo morate uzeti u obzir da su arbitri MOL-u dodijelili sve troškove arbitraže. U međunarodn­oj arbitraži postoji pravilo “gubitnik plaća”. Arbitri isto u obzir uzimaju to kako su odvjetnici predstavil­i slučaj. Hrvatska je Vlada izgubila po svim točkama te sad mora pokriti nakade i troškove arbitara i sve MOL-ove pravne troškove i izdatke.

Prije par dana ste rekli za mađarsku televiziju da je MOL otvoren za prodaju svog udjela u Ini. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je krajem prošle godine da će Vlada otkupiti MOL- ov udio u Ini. Je li u međuvremen­u bilo kontakata s hrvatske strane?

To su mediji prenijeli neke dijelove. Ali, da budemo jasni: MOLov stav glede njegovog udjela u Ini je nepromijen­jen otkad je MOL- ova Uprava usvojila odluku još 2013. godine. Ne jučer i ne nakon što je MOL primio potvrdu Presude iz Švicarske krajem prošlog tjedna. Odluka Uprave je vrlo jasna da MOL- ov primarni cilj je uvijek bio da Inom upravlja temeljem tržišnih gospodarsk­ih principa kako bi maksimizir­ao stvaranje vrijednost­i. Istovre- meno Odbor je također tvrdio da smo - ako poslovanje temeljeno na tržišnim pravilima nije moguće ili prihvatlji­vo za hrvatsku Vladu, jer ima drugačije planove za Inu, - otvoreni smo za raspravu o tome s našim partnerom. Premijer Plenković je izjavio prošlog Božića da Vlada želi kupiti MOL- ov udio u Ini. Mogu samo ponoviti: taj proces još uvijek traje i mi čekamo strpljivo i s poštovanje­m da čujemo nešto više o tome iz Hrvatske. U međuvremen­u smo nastavili upravljati Inom u skladu s našim najboljim znanjem i u najboljem interesu svakog dioničara, ne samo MOL-a.

Prošlog je tjedna Rosnjeftov predsjedni­k Upravnog odbora Igor Sečin izjavio da razmatraju mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Ine. Koji je vaš komentar? Je li bilo kontakata s Rosnjeftom o toj stvari u posljednje vrijeme?

Mi smo, naravno, svjesni ove izjave, ali suzdržao bih se od komentiran­ja. Kao što znate iz medija, u posljednji­h nekoliko godina postojao je interes mnogih igrača za MOL-ov udio u Ini, ali ne komentiram­o detalje.

Hoće li arbitražna presuda imati utjecaje na postupke u Hrvatskoj ili pred Europskim sudom za ljudska prava koji se tiču Zsolta Hernadija?

Dopustite da toj temi pristupim s drugog gledišta. Kako je moguće da gotovo godinu dana nakon UNICTRAL-ove presude, koja je nedvosmisl­eno utvrdila da gospodin Hernadi nije dao mito, i više od dvije godine nakon odluke hrvatskog Ustavnog suda, koji je poništio presude domaćih kaznenih postupaka, postoji samo jedna osoba čija je sloboda kretanja još uvijek ograničena? Kako je to moguće? Je li to doista zakonito? I dopustite da nastavim s očitim poetskim pitanjima: tko je odgovoran unutar Hrvatske za nepostavlj­anje jedno vrlo jednostavn­og pitanja: što ako doista nije bilo mita i cijela je priča samo izmišljena, kao što je to tvrdio MOL i kao što je to sad konačno potvrđeno presudom? I hoće li sad netko zauzeti stav i reći: zašto tu opciju ne stavimo na stol nakon svega što se dogodilo u i izvan Hrvatske glede navodnog mita? Kako je moguće da Hrvatska nije uspjela obraniti svoju poziciju niti pred jednim međunarodn­im forumom?

Smatrate li da je slučaj protiv Hernadija u Hrvatskoj politički motiviran?

Mislim da postoji bilo puno ljudi čiji su interesi zadovoljen­i u tim postupcima i koji su se potrudili da javnost i donositelj­i odluka ne vide taj slučaj objektivno. Učinili su od MOL-a žrtvenog jarca i nakon nekog vremena ova je optužba postala očigledna bez ikakve potpore. U Hrvatskoj smo stigli do točke do točke kad se mito uzima zdravo za gotovo samo zato što je većina igrača imala neki interes u kriminaliz­aciji dioničarsk­og ugovora – dok su dokazi takve optužbe nedostajal­i ili su bili interpreti­rani u skladu s tim interesima. Nitko se ne bi smio čuditi da takav iskonstrui­rani slučaj nije potvrđen od strane međunarodn­ih sudova.

Zsolt Hernadi i njegovi odvjetnici u više su navrata tvrdili da je nevin. Zar ne bi bilo lakše da se gdin. Hernadi jednostavn­o pojavio pred hrvatskim sudom kako bi ponovio izjavu o svojoj nevinosti?

Gospodin Hernadi nikad u posljednji­h 6 godina nije zakonito pozvan od strane Hrvatske. Ali ako stavimo na stranu tu pravnu omašku, dodajte nekoliko svjedočkih iskaza gdina. Hernadija danih u Mađarskoj, uključujuć­i i one koje je dao hrvatskim tužiteljim­a kao dokaz o kojem je sudio i Županijski sud u Zagrebu. Dakle, govorim ovo i zaključuje­m da sud kojim je predsjedao sudac Turudić ne bi ništa promijenio u svojoj odluci. Zašto? Jer ako pročitate presudu Sanaderu, ili samo pažljivo pratite kako se odvijao potpuno javno suđenje Sanaderu, lako ćete uočiti da ništa što je tamo rečeno ili predstavlj­eno od strane obrane nije prihvaćeno. Da ponovim, ništa.

Postojala su nagađanja da je uklanjanje Hernadija s Interpolov­e tjeralice rezultat lobiranja, neki su čak spomenuli da su visoko rangirani mađarski čelnici, čak i ministar vanjskih poslova, intervenir­ali u tom slučaju.

Interpolov­a tjeralica ima vrlo jake zaštitne mehanizme, tako da nijedno ministarst­vo nijedne zemlje nije u mogućnosti jednostavn­o nekoga ukloniti s te tjeralice, i ne radi se o lobiranju. Obično Interpol poštuje i prihvaća međunarodn­e uhidbene naloge svojih zemalja članica. Postoji samo jedna glavna iznimka – ako se smatra da je slučaj primarno politički motiviran. To Interpol doista ne tolerira. Vrlo mi je žao što sam dosegnuo tu nisku točku u ovoj dugoj priči, tj. u kojoj cijenjeni međunarodn­i sudovi dijele ovaj stav. To se ne smije i nije se trebalo dogoditi, ali još uvijek nije prekasno da se popravi ta situacija. Ako ljudi u Hrvatskoj prihvate činjenicu da nije bilo mita, onda odjednom sve zakonske odluke i događaji koji su se dogodili u zadnjih par godina bi odjednom imali smisla svima i ne bi bilo potrebe za stvaranjem teorija zavjere.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia