ZAGREBOM ĆE SE DO KRAJA GODINE VIJORITI 46 TISUĆA ZASTAVA
Do kraja godine glavnim gradom vijorit će se 46.000 zastava
To je ili izmišljotina neke glave koja je mislila da će na toj nacionalnoj ideji dobiti poene ili je u igri samo zarada – smatra urbanist N. Gamulin Mateja Šobak Božena Matijević Svaka ova zastava u sebi krije jednu toplinu, jedno prijateljstvo i poruku da zajedno možemo puno više – razdragano je gradonačelnik Milan Bandić prošli tjedan objašnjavao okupljenima podno 46 barjaka pokraj zgrade gradske uprave na kojima su se vijorili grbovi svih zagrebačkih gradova prijatelja te, naravno, i onaj grada Zagreba. Te su zastave, nakon onih što su postavljene na svim ulazima u grad, bile posljednje na redu za postavljanje, i to prije nego što uskoro stignu rezultati natječaja kojim se traži firma koja će ih postaviti još 29.352.
Građani otkrivaju greške
Taj natječaj, vrijedan 5,2 milijuna kuna, već se nekoliko puta produljivao jer se od Grada tražilo dodatno objašnjenje dokumentacije. Bandić je prije godinu i pol nabavljao 2000 zastava, nakon što je prvotno kupio stupove na koje će se one postavljati. Posao održavanja vrijedan 350 tisuća kuna tada je dobila tvrtka Ši-LaCo, čiji se vlasnik Ivan Lažeta gotovo zakleo da se ni na jedan natječaj sa stjegovima više neće javljati. – Troškovi za posao daleko su veći jer sve se zastave svakodnevno moraju obilaziti i oštećene popravljati. Dnevno imamo pedesetak intervencija, a poslije nevremena još je gore – rekao je Lažeta, čiji su radnici sa zastavama imali posla 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. A upravo taj posao očekuje i tvrtku koja će za četiri milijuna kuna dizati i spuštati zastave koje će se za 5,2 milijuna sašiti. – Oba su natječaja trenutačno u tijeku. I za nabavu i za podizanje te spuštanje zastava – kratko su objasnili iz Ureda za javnu nabavu u kojem je određeno da će tvrtka, koja će zastave podizati na osam državnih praznika, blagdana i spomendana, na 81 jarbolu, to raditi u samom centru grada, uključujući i nepostojeći Trg maršala Tita. Posao će obavljati i po posebnom nalogu Grada, a bavit će se i barjacima na ulazima u grad, gdje se već sad nalazi 14.600 zastava. Uz Vukovarsku, u kojoj ih se vijori 1512, u gradu bi do kraja godine na stjegovima trebalo biti gotovo 46 tisuća trobojnica te zastava Zagreba i EU. No građani su već otkrili one koje su bile postavljene naopako i na kojima je “crven-bijeli-plavi” bio zašiven u obrnutom smjeru.
Zakon iz 1990. godine
– To je ili izmišljotina neke glave koja je mislila da će na toj nacionalnoj ideji dobiti neke poene ili je u igri samo zarada, no ta je ideja očito nametnuta. A tolika masa postavljenih zastava može biti samo kontraproduktivna. To je isforsirano i neprimjereno. Vraćajući se nedavno u Zagreb, i to u vrijeme one oluje, primijetio sam da su sve zastave na Jadranskom mostu bile potrgane, što znači da onaj tko ih je postavljao nije vodio računa o tome koliku jačinu vjetra te zastave mogu podnijeti. Stupovi su pak dobili predimenzionirane nosače zastava koji narušavaju samu eleganciju stupova pa sve to izgleda primitivno i amaterski – kaže urbanist Niko Gamulin. A kada se može i smije isticati državna zastava, propisano je Zakonom o grbu, zastavi i himni RH. Za one koji se ne pridržavaju tog Zakona propisane su i novčane kazne. No, iako je sam taj zakon prilično kratak (31 članak na samo osam stranica), pa ga se već davno moglo prispodobiti današnjici, jer donesen je 1990., u njemu i dalje stoje iznosi novčanih kazni u – dinarima.
Kada se može isticati zastava, propisano je zakonom u kojem su kazne još u dinarima