Manolić: U ono vrijeme Agrokor nije bio takav Tužitelji kao svjedoka protiv Todorića žele i Branka Mikšu
Istražno povjerenstvo dobilo je potvrdu o dostavi poziva samo od Stipe Mesića i Josipa Manolića. Obojica su potvrdila dolazak
Predloženo je da se u odnosu na Todorića saslušaju 33 svjedoka, a sud je smatrao da bi boravkom na slobodi on mogao utjecati na njih 17 Ivica Todorić još je nedostupan hrvatskom pravosuđu, a sa sigurne udaljenosti, vjerojatno iz Londona, preko objava na svom blogu, nastavlja napadati Vladu Andreja Plenkovića. Zadnji put na blogu se oglasio 31. listopada, a taj je dan na oglasnoj ploči zagrebačkog Županijskog suda objavljeno i zašto mu je određen istražni zatvor u aferi Agrokor. Sudske obavijesti na oglasnu ploču stavljaju se kada se osumnjičeniku ili optuženiku neka odluka ne može dostaviti, pa sada Todorić iz prve ruke može pročitati zašto je sudac istrage smatrao da samo njemu treba odrediti istražni zatvor u aferi Agrokor. Kao što je poznato, Todoriću je istražni zatvor određen zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, a u njegovu slučaju tužiteljstvo predlaže saslušanje 33 svjedoka. Među predloženim svjedocima je i Branko Mikša, bivši gradonačelnik Zagreba. Iako je tužiteljstvo smatralo da bi boravkom na slobodi Todorić mogao utjecati na sve njih, sudac se s tim nije složio, odnosno smatrao je da takva opasnost postoji za 17 svjedoka. Drugim riječima, da je Todorić dostupan, u Remetincu bi bio dok ne bi bilo ispitano tih 17 svjedoka, nakon čega bi bio pušten da se brani sa slobode. Među svjedocima, za koje sud smatra da postoji opasnost da bi Todorić na njih mogao utjecati su Ante Todorić, Stjepan Ledić, Igor Čičak, Saša Galić i Gordan Radin, koji su bili članovi uprave Agrokora te su bili svakodnevno u kontaktu s Todorićem. On im je Šef povjerenstva Orsat Miljenić već je najavio kaznene prijave protiv onih koji se neće odazvati na svjedočenje. Kazne su visoke Stipe Mesić će, po svemu sudeći, biti svjedok pred istražnim povjerenstvom o Agrokoru koje sutra napokon, šest mjeseci nakon što je predloženo Saboru, formalno počinje s radom. Do jučer je, naime, jedino njemu i drugom hrvatskom premijeru Josipu Manoliću uručen poziv za svjedočenje, a poziv nije još stigao do prva dva pozvana svjedoka – Ivice Todorića i njegova oca Ante. Da poziv vjerojatno neće doći do Ivice Todorića bilo je jasno od početka jer se njegovo trenutačno prebivalište ne zna, no očekivalo se da će poziv ipak primiti njegov otac Ante, koji je na dan velike akcije DORH-a i uhićenja bivše uprave Agrokora zatečen u Kulmerovim dvorima.
Pozvani i šefovi privatizacije
– Zasad imamo samo potvrde o urednoj dostavi poziva Mesiću i Manoliću, za ostale svjedoke tu potvrdu još nismo dobili. Očito nisu zatečeni na adresama na koje smo im slali pozive ili poziv nisu preuzeli – kazao nam je predsjednik istražnog povjerenstva, SDP- ovac Orsat Miljenić. Podsjetimo, sutra bi u 10 sati prvo trebali svjedočiti Ivica Todorić te njegov otac Ante, dok je u 11 sati pozvan Stipe Mesić. Koji nam je jučer potvrdio da će doći, no nije želio govoriti o tome ima li što o Agrokoru reći članovima povjerenstva. U utorak je sazvana druga sjednica na koju su pozvani Josip Manolić te prva dva šefa Fonda za privatizaciju, Milan Kovač i Ivan Penić. Dolazak su nam potvrdili bio nadređen, a oni su sudjelovali i u donošenju godišnjih financijskih izvješća Agrokora, koja su sada predmet inkriminacije. Dosadašnja istraga otkrila je da je Agrokor funkcionirao na čudan način, a neki svjedoci iskazivali su da se sjednice uprave nisu održavale, a nema ni zapisnika s tih sjednica. Među svjedocima za koje sud smatra da bi Todorić boravkom na slobodi mogao utjecati su i Branko Mikša, Mirko Novosel, Tatjana Rukavina, Viktorija Svič, Hans Christian Jacobson i Gilles Andre Roger Metetal koji su bili članovi nadzornog odbora. Todoriću je istražni zatvor određen i zbog mogućeg utjecaja na Branka Tarnika, dugogodišnjeg direktora financija Agrokora, koji je povezan i s poslovanjem Agrokora AG, koji ima sjedište u Švicarskoj. Ispitivanje svjedoka ne može početi dok rješenje o istrazi ne postane pravomoćno, što se još nije dogodilo.
Članovi povjerenstva tek će dogovoriti tko će biti idući svjedoci
Manolić i Kovač, no nijedan ne misli da bi svjedočenjem mogao pridonijeti istrazi o Agrokoru. – Mislim da ne znam nešto značajnije o Agrokoru jer u moje doba nije postojao Agrokor kakav je danas, osim na papiru – tvrdi Manolić. Slično je rekao i Kovač koji ističe da u njegovo vrijeme Todorić nije kupovao tvrtke te da on ne raspolaže bitnim informacijama. Tko bi trebali biti sljedeći svjedoci, članovi istražnog povjerenstva još nisu dogovorili. – Najavio sam članovima da razmisle i dođu sutra s prijedlogom imena, ideja je da na svakoj sjednici na kraju dogovorimo nova imena koja bismo kasnije zvali – pojašnjava Miljenić. Rad povjerenstva trebala bi pratiti i opširna dokumentacija koja je već zatražena od većine bitnih institucija, no ništa od nje povjerenstvo nije dobilo, što je, kaže Miljenić, i očekivano s obzirom na dugo razdoblje koje bi trebalo obuhvatiti. Tajnik povjerenstva (koji doduše još nije formalno imenovan), mostovac Nikola Grmoja već danima najavljuje da ima “ozbiljne dokumente koji će uzdrmati Vladu i savjetnike”. – Ne želim još govoriti o čemu se točno radi, ali ti dokumenti kompromitirat će pravosuđe jer nije reagiralo i izvršnu vlast iz 90-ih godina – kaže Grmoja te dodaje da cijeli tim Mosta ozbiljno pristupa radu tog povjerenstva i smišlja pitanja te prikuplja dokumentaciju koja bi dovela do neke istine o Agrokoru, a time, dodaje, i do svojevrsne katarze društva. Prema Zakonu o istražnim povjerenstvima, svi pozvani svjedoci dužni su svjedočiti i dostaviti traženu dokumentaciju.
Propisana čak i kazna zatvora
Zakon predviđa i stavak koji kaže da pozvani svjedok može uskratiti svjedočenje ako bi se time neposredno izvrgnuo kaznenom progonu. Budući da Ivica Todorić trenutačno ima status bjegunca pred hrvatskim pravosuđem, možda bi se on mogao pozvati na taj članak zakona pravdajući svoj izostanak. Zakon predviđa vrlo ozbiljne kazne za one koji se ne odazovu pozivu istražnog povjerenstva ili ne dostave zatraženu dokumentaciju. Novčana kazna iznosi od 50 tisuća do milijun kuna, a može se odrediti ili kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Orsat Miljenić, šef istražnog povjerenstva, već je najavio da će podnositi kaznene prijave protiv onih koji će ignorirati poziv povjerenstva. Tu mu je izjavu zamjerio HDZov član Milijan Brkić rekavši da povjerenstvo odluke donosi većinom glasova, a ne samostalnom voljom predsjednika. Da HDZ uporno želi eutanazirati istražno povjerenstvo svjedoči i to što je preglasavanjem odlučeno da povjerenstvo ne može raditi nije li prisutna većina članova.