Šest pršutana proizvodit će pet puta više pršuta
Dogodine će na sušenje 10.000 komada, kaže M. Antolović
Istarski pršut jedini je na širem Mediteranu koji se proizvodi bez kože i potkožne masnoće i jedan od rijetkih koji se ne dimi jolanda.rak-sajn@vecernji.net Istarski pršut sa zaštićenom oznakom izvornosti pršutane Jelenić iz Svetog Petra u Šumi na međunarodnom je sajmu mesa i mesnih proizvoda u Stuttgartu ovih dana dobio zlatnu medalju, ostavivši iza sebe i puno glasovitiju konkurenciju sa žigom zaštite poput španjolskog jamon iberica. Hrvatski se proizvod toliko dojmio žirija da ga je po svim parametrima ocijenio izvanrednim, dao mu maksimalan broj od 50 bodova te inzistirao na osobnom preuzimanju priznanja. No dok ta delicija, koju smo na EU tržištu registrirali i zaštitili 2015., na izložbama i sajmovima dobiva zasluženu internacionalnu pažnju, poslovično nedostatna hrvatska proizvodnja svinja te uvoz, zahvaljujući kojemu raste proizvodnja dalmatinskih i inih pršuta s oznakama zemljopisnog porijekla, istarskom su pršutu dvostruka zamka zbog koje godišnje proizvodnja počiva na najviše 1500-2000 komada.
Teško do sirovine
Proizvođač Milan Antolović objašnjava kako se istarski pršuti ne mogu, naime, raditi iz uvoznih butova. Ograničeni su na trinaest hrvatskih županija iz kojih i krmače i tovljenici moraju imati hrvatsku “putovnicu”. A brojnost im ne dižu ni Slovenci s kojima smo podijelili državljanstvo istarskog/ istrskog pršuta – i još teže dolaze do sirovine koju po specifikaciji moraju nabavljati u RH ili pak iz svoga dijela Istre. Od 16 pršutana koje su kao članovi Udruge proizvođača istarskog pršuta radili na njegovoj zaštiti i 18 godina dokazivali da je vrijedan žiga, svega šest ih je tako danas u “biznisu” s oznakom izvornosti – Dujmović, Jelenić, T.O. Kod Milana, Pisinium te OPG-i Pršuti Milohanić i Milan Antolović. – Tržište je hirovito, uvoz veći od domaće proizvodnje, a kako nama treba sljedivost koja ne
Tržište je hirovito, uvoz veći od domaće proizvodnje, a istarski pršut treba i sljedivost Od 16 članova Udruge istarskog pršuta, samo ih šest danas proizvodi zaštićene pršute