Dio plijena iz bankomata pronađen kod djevojke lopova
priznaje odojke iz Njemačke ili Austrije, nije čudno što je nekoliko proizvođača ugasilo svoju proizvodnju – objašnjava Antolović koji se nada kako je proizvodnja istarskog pršuta ipak krenula dobrim smjerom. Svinjogojstvo u Slavoniji je na koljenima, no sve je više svinjogojaca s kojima postižu dogovor i nadaju se i klasteru, dok se veliki sustavi poput Vajde i PIK-a Vrbovec s kojima su u početku gasili požar okreću sebi. Dok pojačaju proizvodnju zaštićenih pršuta Istrani tako istom tehnikom proizvedu još 30-35 tisuća komada necertificiranih pršuta bez sljedivosti po P.S-u i umjesto “istarski” nose nazive pršutana. No godišnja je potrošnja samo u Istri oko 100.000 komada pri čemu im ugostitelji nimalo ne pomažu prodajući sve i svašta pod oznakom istarski.
Manufakturni rad
– Zahvaljujući dobroj suradnji s nekoliko slavonskih tovljača, istarski bi proizvođači iduće godine mogli staviti na sušenje 10.000 komada istarskog pršu- ta s oznakom izvornosti – ističe Antolović. No nadaju se kako će i Ministarstvo poljoprivrede “raditi” za njih, odnosno zakonsku regulativu prilagoditi domaćoj sirovini, a ne uvozu. Predsjednik Udruge proizvođača istarskog pršuta Milan Buršić objašnjava kako je njima već ulazna cijena sirovine dvostruko skuplja nego drugim pršutarima jer istarski pršut nema ni kože ni potkožnog masnog tkiva, a nije istarski ni ima li masu manju od 7 kg kad je osušen ili pak manju od 13 kg u svježem stanju. To znači da svinja za istarske pršute u trenutku klanja nije lakša od 170 kg, a kako jedan pršut ne gradi pršutanu, ozbiljnog posla nema bez zaduživanja kod banaka. – Mi nismo industrija, već manufaktura, što ljudi prepoznaju. Prodali bismo i 1000 komada sa žigom kad bismo imali. No do toga želimo doći polako kako bismo održali kvalitetu, za koju smo već dokazali da može konkurirati i jamon ibericu – kaže Jelenić, koji proizvodi 150 certificiranih te 2000 “običnih” istarskih pršuta. Za trećim se počiniteljem traga, a policija je pretragama kuća i stanova u Splitu i Šibeniku našla provalnički alat te dio novca Tri dana nakon spektakularne krađe veće količine novca iz bankomata na Šubićevcu u Šibeniku policija je izvijestila kako je dvojicu lopova ulovila, a treći je u bijegu i još se ne zna tko je on. Istražitelji su utvrdili da su 33-godišnjak i nepoznati muškarac u ponedjeljak oko četiri sata izazvali eksploziju bankomata tako što su u njega upumpali plin. Bankomat su “očistili” i zatim motorom pobjegli u Split. U pljački im je pomogao 38-godišnjak kod kojeg je pronađen provalnički “alat”. Dio novca navodno je bio kod djevojke jednog od osumnjičenih. Policija je pretraživala stanove i kuće u Splitu i Šibeniku, nakon čega su dvojica sumnjivaca privedena na kriminalističko istraživanje. Mlađi je muškarac kazneno prijavljen za tešku krađu i dovođenje u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom, a 38-godišnjak za pomaganje u izvršenju kaznenih djela. Očekuje ih i preprata pred suca istrage Županijskog suda u Šibeniku. Redatelj D. Juričan najavio je skorašnju premijeru novog filma “Gazda: Početak” u kojem se istraživački bavio Kutlom, Todorićem, Sessom – I prije Agrokora postojao je Agrokor, zvao se Globus grupa. Njen vlasnik Miroslav Kutle godinama govori da ga se politički proganja, što sad govori i Ivica Todorić. Kutle je pobjegao u BiH, sudilo mu se za 11 kaznenih djela, a osuđen je samo za jedno. Ako je Kutle 90-ih bio tajkunski kapitalac, a ima samo jednu presudu, kako će se suditi Todoriću kada