Traži se domaća dječja literatura i više e-knjiga
Vlada je izglasala nacionalnu strategiju na kojoj su počeli raditi još u vrijeme A. Zlatar-Violić
Još se ne zna hoće li knjiga i knjižari ostati u nadležnosti Ministarstva kulture ili će se osnovati nacionalni centar po uzoru na HAVC Vlada Republike Hrvatske konačno je usvojila nacionalnu strategiju za poticanje čitanja na kojoj je Ministarstvo kulture radilo još od mandata Andree Zlatar Violić, da bi dokument ugledao svjetlo dana tek pod palicom Nine Obuljen Koržinek. Cilj je strategije postići veću čitanost i veću dostupnost knjiga, a država je za to propisala četrdesetak mjera. Za provođenje strategije Ministarstvo će ove i sljedeće godine izdvojiti po pola milijuna kuna, dok će 2019. za to biti utrošeno milijun kuna. Tu su i sredstva Ministarstva znanosti i obrazovanja, a prema riječima ministrice Obuljen Koržinek, očekuje se i novčani doprinos iz Europskog socijalnog fonda.
Nacionalna fondacija
Iako još nije poznat akcijski plan za 2018. godinu, osnivat će se nacionalna fondacije za promicanje čitanja, sustavno će se opremati školske knjižnice “knjigama koje će učenici čitati iz užitka”, a djeca i mladi do osamnaeste godine života trebali bi besplatno koristiti usluge narodnih knjižica, što se djelomično već provodi u Zagrebu. Država će poticati i nakladnike na objavljivanje većeg broja e-knjiga, iako u strategiji ne piše hoće li se država smanjiti PDV na e-knjige koji iznosi 25 posto!? Provedbom strategije bolje bi trebali proći i domaći autori jer bi se stimuliralo organiziranje programa na kojima bi nastupali baš oni. Tridese- tak stručnjaka koji su radili na dokumentu naglasilo je potrebu za stvaranjem slikovnica za djecu najmlađe i predškolske dobi. U planu je i stvaranje internetskog portala za sve moguće informacije o čitanju i knjigama, a prema riječima ministrice Obuljen Koržinek, još nije jasno hoće li hrvatska država stvarati nacionalni centar za knjigu po uzoru na HAVC ili će knjiga ostati u nadležnosti Ministarstva. No Ministarstvo bi prema planu sljedeće godine trebalo dobiti 9,9 posto više sredstava iz državnog proračuna. U strategiji su objavljeni podaci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prema kojima su u 2012. u Hrvatskoj objavljena 1984 književnih djela, a 2016. njih 1658. U 2016. je u Hrvatskoj izdano 26 posto naslova manje nego u 2012. Prema podacima NSK, u 2012. je tako objavljeno 6280 svih izdanja knjiga (zajedno s udžbenicima), a u 2016. taj broj pada na 4596.
U europskom prosjeku
Prema podacima International Publisher Associationa u 2015. u Francuskoj su objavljena 1643 novih naslova na milijun stanovnika, u Ujedinjenom Kraljevstvu 2710, u Španjolskoj 1552, u Italiji 1078, u Finskoj 640, a u Bosni i Hercegovini 731. Iako Hrvatska nije članica IPA-e, prema podacima iz NSK, može se izračunati da su u 2015. u Hrvatskoj na milijun stanovnika objavljena 1273 naslova, što znači da se u Hrvatskoj u prosjeku ipak ne objavljuje tako malo naslova kako se to uobičajeno tvrdi. Autori Strategije su zaključili da nedovoljna dostupnost knjige nije posljedica nedovoljnog broja naslova na tržištu, nego razmjerno niske kupovne moći građana te da se u Hrvatskoj nedovoljno čita.