Predsjednica 39. na rang-listi Forbesa
Kolinda Grabar-Kitarović, prema američkom časopisu, moćnija od škotske premijerke
“Najmlađa osoba na mjestu predsjednika Hrvatske, ujedno i prva žena na tom položaju”, napisali su Forbesovi urednici u obrazloženju
– Moj stav o anketama i istraživanjima je poznat: uvijek ističem kako je najvažniji glas naroda. Lagala bih kada bih tvrdila kako mi nije zadovoljstvo vidjeti uvažavanje stručnjaka koji se bave međunarodnom političko-gospodarskom scenom. No moram podsjetiti da stojim čvrsto s obje noge na zemlji. Više puta naglašavala sam kako sebe ne gledam isključivo kao ženu političara već kao političara koji predstavlja i zastupa interese svoje zemlje. Drago mi je da se trud i napor prepoznaje i vrednuje u međunarodnom okruženju – Tako je jučer predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirala sad već tradicionalnu listu najmoćnijih 100 žena na svijetu američkog časopisa Forbes, koji ju je svrstao na 39. mjesto. Prva na listi je, očekivano, četvrti put zaredom njemačka kancelarka Angela Merkel, a slijedi britanska premijerka Theresa May. Do lani, kad je K. Grabar-Kitarović prvi put ušla na listu, i to na 46. mjesto, Hrvatska nikada nije imala predstavnike ni na ženskoj, ni na listi najmoćnijih ljudi svijeta.
Sedam bazena moći
– Imena na listi izvučena su iz sedam bazena moći – milijarderke, poslovne žene, žene u financijama, medijima, politici i tehnologiji te filantropkinje. Zajedno, ove žene izravno utječu na više od tri milijarde ljudi – objasnila je izvršna urednica časopisa Moira Forbes. Pri stvaranju liste koristili su se parametrima poput bogatstva, prihoda kompanija koje vode, BDP-a, nazočnosti u medijima te utjecaja. Gotovo polovina žena, njih 48, je iz SAD-a, dok Europu predstavljaju njih 21. Među političarkama, Kolinda Grabar-Kitarović zauzela je 14. mjesto – iza nje su ostale norveška premijerka Erna Solberg te predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė, ali i guvernerka ruske središnje banke Elvire Nabiuline. U objašnjenju pozicije K. Grabar-Kitarović Forbesovi urednici napisali su kako je riječ o “najmlađoj osobi na mjestu predsjednika Hrvatske, ujedno i prvoj ženi na tom položaju”. – K. Grabar-Kitarović nastavila je jačati svoju poziciju na međunarodnoj sceni radeći s predsjednikom Donaldom Trumpom i SADom kako bi se izgradilo američko postrojenje za uvoz ukapljenog plina na otoku Krku kojim bi se moglo isporučiti do 2 milijarde kubika godišnje za distribuciju u Zapadnu Europu i Baltik, što bi moglo pomoći energetskoj neovisnosti Europe od Rusije – pišu. Nisu spomenuli nedavni sastanak s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, vjerojatno zato što se dogodio prekasno, ali su ponovili da je “bivša ministrica vanjskih poslova i ambasadorica u SAD-u lani posjetila iranskog predsjednika Rohanija kako bi razgovarala o jačanju diplomatskih odnosa”.
Zasluženo je tako visoko, rekao bih. To je dobro i za Hrvatsku, prokomentirao je Letica
Naslonjena na Washington
I iz objašnjenja Forbesa, kao uostalom i iz politike predsjednice, te njezina političkog i poslovnog backgrounda, od rada u Ministarstvu vanjskih poslova, mandata ministrice, položaja veleposlanice u SAD-u te pomoćnice glavnog tajnika NATO-a, pa i članstva u Trilateralnoj komisiji, vrlo je jasna oslonjenost na Washington i NATO, no fokus njezine politike otvorio se i počeo širiti i na istok, posebice Rusiju, kojoj se predsjednica okrenula, anticipirajući promjenu paradigme u svijetu. Inicijativa Tri mora u Hrvatskoj je gotovo potpuno prepuštena predsjednici, dok je Vlada u velikoj mjeri ignorira, a za mnoge je i dvojbena. – Zasluženo, rekao bih. To je dobro i za Hrvatsku. Posebice njezin put u Rusiju i općenito njezina vanjskopolitička filozofija razlog su da je zasluženo tako visoko plasirana – komentira sociolog Slaven Letica. Jedna osoba iz šireg kruga predsjednice prokomentirala je Forbesovu listu riječima “kako se uspjeh bolje vidi izvana”, aludirajući na kritike i u dijelu javnosti i politike. Jer dok je za jedne sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prilika za fotografiranje, drugi ističu kako činjenica da se prije sastanka s K. Grabar-Kitarović američki predsjednik susreo tek s tri europska čelnika – s britanskom premijerkom Theresom May, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel te francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom – ipak nešto znači te da na prave rezultate treba malo pričekati. Letica pak na takve reakcije kaže kako “trolanje” (upuštanje u rasprave i komentiranja da bi se provociralo) i “hejtanje” (mržnja) općenito u modernom svijetu ne bi trebali biti kriteriji po kojima se treba voditi državna politika. – Predsjednica jednostavno treba ignorirati opsesivne trolove – dodaje.