Imamo najdulji radni tjedan
Među zemljama smo EU s najduljim radnim tjednom od 40 sati, ali u mirovinu idemo u prosjeku s 32 godine staža pa smo u skupini s najkraćim radnim vijekom
Dr. P. Bejaković: Rad se kod nas ne smatra načinom socijalizacije, zadovoljstva i osobnog potvrđivanja, nego prisilom ili ‘tlakom’ Hrvatska se ubraja u zemlje EU s najduljim radnim tjednom u kojem žene i muškarci u prosjeku rade 40 sati, dok s druge strane u prosjeku odlaze u mirovinu nakon samo 32 godine radnog staža, po čemu spadamo u države s najkraćim radnim vijekom. Odlaze li hrvatski radnici u mirovinu prerano jer su potrošeni više od zapadnjaka koji imaju kraći radni tjedan ili su razlozi složeniji?
Pauze za odmor
Nizozemci u prosjeku rade 31,4 sati tjedno, ali u mirovinu odlaze nakon gotovo 40 godina staža, no kraći im je radni tjedan i zato što kod njih petina žena radi skraćeno. Danci odlaze u mirovinu nakon 39 godina staža, ali u prosjeku rade tek 34,1 sati tjedno. Podaci Eurofounda pokazuju da u pravilu u slabije razvijenim zemljama EU poput Grčke, Rumunjske, Bugarske radnici imaju najdulji radni tjedan, ranije odlaze u mirovinu, dok Skandinavci i zapadnjaci imaju u pravilu kraći radni tjedan, ali i kasnije idu u mirovinu. Rekorderi po trajanju radnog vijeka su Šveđani koji se umirove nakon 41 godine staža. Dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije napominje da je u Hrvatskoj radni tjedan dulji jer se pauze za odmor uračunavaju u radno vrijeme što nije slučaj u drugim zemljama, a tjedno na pauze otpada dva i pol sata. No, i kad se to oduzme, ipak hrvatski radnici opet rade dulje tjedno, u prosjeku 37,5 sati što je više od prosjeka EU u kojoj radnici rade 36 sati tjedno. Koliko od toga Hrvati rade efektivno, drugo je pitanje. Usto Hrvatska ima manje od 5% svih zaposlenih koji rade skraćeno, za razliku od razvijenih zemalja u kojima je skraćeno radno vrijeme uobičajeno zbog usklađivanja obiteljskog i profesionalnog života. – Teško je reći da su radnici u razvijenim zemljama bolje „očuvani“nego oni u posttranzicijskim, ali je činjenica da ste u nas gotovo prestari za zaposlenje čim navršite 45. Koliko god poslodavci hvale pouzdanost, iskustvo i posvećenost starijih radnika, nisu baš skloni njihovu