Naklonom Kini jasno je pokazao koga se SAD jedino boji
Sastali se Xi i Donald – pitanje je tko je sada prvi, a tko drugi najmoćniji čovjek na svijetu
Na prvu obljetnicu pobjede na predsjedničkim izborima američki predsjednik jučer je molio Kinu za pomoć protiv sjevernokorejskog režima
Na prvu obljetnicu svoje pobjede na predsjedničkim izborima američki predsjednik Donald Trump stigao je jučer u Kinu, čiji ga je predsjednik Xi Jinping dočekao crvenim tepihom i odveo u jednosatni boravak u Zabranjenom gradu, što se smatra velikom i neuobičajenom čašću. No u vezi s crvenim tepihom ima i pomalo zlobnih komentara o tome kako su Kinezi jako dobro shvatili što Trump voli i što laska njegovu egu. Kineski predsjednik Xi politička je ličnost u usponu tako da ima već komentara kako su se sastali prvi i drugi najmoćniji čovjek na svijetu, no još nije jasno tko je prvi, a tko je na drugom mjestu na top-ljestvici svjetske moći.
“Manipulatori i kradljivci”
U prvih 365 dana od izbora Trump je postao “kralj Twittera” s 2200 tweetova
Trump bi u ovome susretu mogao izaći kao drugorangirani zato što je de facto došao moliti Peking da jače i ozbiljnije pritisne sjevernokorejski režim Kim Jong-una jer je svjestan da je upravo Kina ključ za rješavanje sjevernokorejske nuklearne krize. No malo je vjerojatno da će u ovom pogledu Trump Xija uspjeti nagovoriti na bilo što. Problem Sjeverne Koreje vjerojatno će biti riješen u tre-
Jučer je doživio udarac – izgubio je u Virdžiniji koja je bila ključna za njegov izbor
nutku kada se oko toga dogovore Peking i Moskva. Tijekom svoje predizborne kampanje Donald Trump bio je vrlo žestok prema Kini koju je nazvao “velikim manipulatorom valutama” i zemljom koja je pokrala američka radna mjesta. Točno godinu dana nakon pobjeda na izborima, ublažio je retoriku, jedino što ga u ovom trenutku zanima trgovinska je razmjena između dviju zemalja koja je debelo u korist Kine, a na štetu Sjedinjenih Država. Od njegovih predizbornih obećanja naciji vezanih za Kinu ostalo je jako malo toga. Datumi poput jučerašnjeg prigoda su da se napravi inventura prve četvrtine Trumpova predsjedničkog mandata, u kojemu je dobio titulu “kralj Twittera” jer je na ovoj mreži uputio 2200 poruka, odnosno šest dnevno. Jedno od najviše spominjanih Trumpovih obećanja bila je izgradnja “velikog i lijepog” zida koji bi spriječio dolazak migranata iz Meksika. Trump nije uspio prisiliti Meksiko da plati njegovu gradnju, već će ta građevina od 20 milijardi dolara ići na teret Amerikanaca. Predsjednik nije uspio uvesti ni zabranu ulaska u SAD za one koji dolaze iz nekih država s pretežno muslimanskim stanovništvom. Iako je on potpisao izvršnu naredbu kojom se ta zabrana trebala uvesti, brojni sudski procesi do daljnjega su spriječili provedbu. U međuvremenu dogodio se teroristički napad u New Yorku, činjenica da je napadač iz Uzbekistana u Ameriku ušao na temelju zelene karte dobivene na lutriji osobito ga je razbjesnila, pa je i očekivati da će vrlo brzo nastojati ukinuti navedenu lutriju, ali i napraviti nešto kako bi zabrana ulaska doista stupila na snagu. Trump je na početku svog predsjedničkog mandata mislio da će ukidanje Obamacarea biti puno lakši zalogaj. No u dva navrata doživio je debakl prijedloga novog zdravstvenog osiguranja u Kongresu, a za to su bili najzaslužniji neki senatori iz njegove Republikanske stranke. I dok su svi mislili da je Obamacare ipak uspio preživjeti, Trump je izvršnom naredbom ukinuo federalno financiranje za zdravstveno osiguranje. Bez toga novca ono ne može funkcionirati, a Trump računa da će se ono zbog toga samo urušiti.
Težak politički udarac
No postoje vrlo veliki pritisci da se Obamacare održi u životu. Savezna država Maine u utorak je glasala za zdravstveno osiguranje vrlo slično Obamacareu na nivou te države, a zabilježeno je da u posljednjih nekoliko mjeseci sve više Amerikanaca traži sklapanje police zdravstvenog osiguranja po odredbama Obamina Zakona o dostupnom zdravstvenom osiguranju. Porezna reforma koju je već najavio mogla bi biti jedno od obećanja koje bi Trump mogao ispuniti i na njemu zaraditi pokoji politički bod. Iako se hvali da je za gospodarstvo učinio jako puno i da burzovni indeksi idu prema novim rekordima te da svakoga mjeseca SAD otvaraju golem broj novih radnih mjesta, stručnjaci upozoravaju da bi sve to mogao biti odgođeni “odjek” ekonomske politike bivšega predsjednika Baracka Obame. Naglašavaju kako treba pričekati još barem šest mjeseci do godinu dana kako bi se vidjeli učinci gospodarske politike koju vodi sadašnji predsjednik. No jučer je Trump dobio jedan vrlo težak politički udarac. Na izborima za guvernere i državne kongrese republikanci su doživjeli dosta težak poraz, osobito u državama, poput Virdžinije, koje su prije godinu dana presudile ishod predsjedničkih izbora. Demokratska stranka i te kako ima razloga za slavlje zato što su se na ovim izborima protiv Trumpa pobunili umjereni birači iz suburbanih područja, što je biračka baza koja bi na izborima iduće godine mogla demokratima podariti većinu u Zastupničkom domu i Senatu.