Više od 90% naših proizvoda završi u inozemstvu
Tvrtka Slavonija DI ove godine povećala prihode za 12 posto
S Martinom Ravlić Janković, direktoricom tvrtke Slavonija DI i finalisticom EY Poduzetnika godine 2016. razgovarali smo o ovogodišnjim poslovnim rezultatima, izvoznom uspjehu, povećanju naknade za obnovljive izvore te problemu nabave drvne sirovine.
Lani ste zaposlili puno novih ljudi i imali prihod veći od 100 mil. kuna, kako ste poslovali ove godine?
U prvih pola godine smo ostvarili 12% veće prihode nego u istom razdoblju prošle godine, a takav rast planiramo i za cijelu godinu (planirani prihod od 115 milijuna kuna). Bitno je naglasiti da u ovim brojkama nije naša tvrtka kćer Slavonija OIE koja posluje unutar tvrtke s obzirom na svoju djelatnost proizvodnje električne i toplinske energije. Sva toplinska energija se koristi za potrebe Slavonije DI, dok se električna prodaje u mrežu HEP-a.
Koliko godišnje izvezete? Kako ste se uspjeli probiti – kvalitetom slavonskog hrasta ili dizajnom?
Udio izvoza u ukupnom direktnom prihodu je 67%, dok je 25% prihoda od izvoza preko posrednika iz čega se da zaključiti da je tvrtka izvozno orijentirana i da preko 90% naših proizvoda završi na inozemnom tržištu. Probili smo se, rekla bih, kombinacijom kvalitete sirovine kao osnove, kvalitetom obrade, dizajnom, modelom ‘just in time’ te ‘ugradnjom’ srca i duše u proizvod. Ljubav prema drvetu i njegovom oplemenjivanju te stvaranju dodane vrijednost najveći je put prema uspjehu. To kupci uvijek prepoznaju i nagrade.
Slavonija DI sastoji se od pet tvornica: koja od njih najbolje posluje?
Najveći prihod u ukupnom prihodu ostvaruje tvornica rezanog i spojenog furnira koja i predstavlja naš core bussines.
Koliko će drvna industrija izgubiti godišnje zbog povećanja cijene struje i povećanja naknada za obnovljive izvore energije; kako ćete nadoknaditi taj gubitak?
Povećanje naknade za obnovljive izvore će biti dodatni trošak, na razini grupe, od 1,45 milijuna kuna (20,7 mil. kWh x 0,07 kn) godišnje. S obzirom na najavu povećanja cijena sirovine te plaća, ukupan gubitak će biti vrlo teško nadoknaditi. Gotovo nikako. Svakako da ćemo morati naći kompenza- cijske mjere s kojima ćemo si olakšati ove enormne gubitke, ali to je moguće jedino kroz racionalizaciju troškova, koja je ionako konstantno prisutna, povećanjem cijena krajnjeg proizvoda prema kupcima te naravno daljnjim ulaganjem u tehnologiju kako bi kvalitetom maksimizirali cijenu proizvoda.
Osigurava li država pravedno raspodjelu drvne sirovine?
Na žalost ne. Najveći problem normalnog funkcioniranja proizvodnje je upravo u nedostatku tj. nemogućnosti kupovine dovoljne količine sirovine. Unazad nekoliko godina je bilo vrlo teško i konstantno smo gubili količine iz neopravdanih razloga. Unatoč poštivanju svih odredbi Ugovora i ispunjavanju svih svojih obveza. Razlog su uvijek bili ‘privilegirani’ kupci za koje je moralo biti. Mislim da o svemu ovome najbolje govori podatak da naša grupacija zapošljava preko 1000 ljudi, a ima svega u prosjeku 70 m3 drvne sirovine po zaposlenom čovjeku. Trenutno je u izradi novi prijedlog raspodjele sirovine koji donosi još veće i jače ‘gušenje’ velikih tvrtki. Naglasak je stavljen na poticanje malog pilanarstva tako da se donese model koji garantira maloj pilani određene količine, bez obzira na prihod i ostale parametre. Istovremeno, model zabranjuje tvrtkama s postojećim kapacitetima, zaposlenima, infrastrukturom, osiguranim tržištem i već ugovorenim planovima za budućnost rast i razvoj ograničavajući količine na 20 tisuća m3. Ukoliko bi ovako nešto bilo usvojeno, nažalost bismo morali smanjiti broj radnika jer ispada da tvrtka sa 500 zaposlenih ne bi dobila ni 40 m3 trupaca po čovjeku, a male pilane sa 35 zaposlenih bi dobile istu količinu.
Što za Vas znači program EY Poduzetnik godine?
Kao finalistica prošlogodišnjeg izdanja programa bila sam izuzetno počašćena naći se među osam najboljih poduzetnika Hrvatske. Program mi je proširio vidike i bilo je to jedno prekrasno poslovno iskustvo. Jedan veliki uspjeh u karijeri kao mlade poduzetnice.