Imigranti izloženiji zbog siromaštva, beznađa, trauma
dove pa tek treba vidjeti kakvi će biti učinci – kaže Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje zloporabe droga. Hrvatska nema sobe za konzumiranje droga, no zato ima nacionalnu strategiju za borbu protiv ovisnosti. S obzirom na to da je postojeća strategija izrađena 2013. i njome je obuhvaćeno razdoblje do 2017., u tijeku je izrada nove strategije koja bi obuhvaćala razdoblje od 2018. do 2025. Kako je pojasnila S. Mikulić, nova strategija bi bila sveobuhvatna.
Izvješće pred Saborom
– Nova strategija trebala bi integrirati i druge ovisnosti, poput onih o alkoholu ili duhanu. U njoj ćemo naznačiti što je učinkovito, a što nije u borbi protiv ovisnosti te kakve se sve mjere trebaju poduzeti. Izvješće o provedbi nacionalne strategije i akcijskog plana za suzbijanje zloporaba droga u RH za 2016. nedavno je bilo u Vladi te uskoro treba doći i pred Sabor – kazala je S. Mikulić. Pojašnjava da su u spomenutom izvješću koje će se uskoro naći pred Saborom prikupljeni objedinjeni podaci te se detaljno prikazuje zloporaba droga u Hr- EMCDDA je kao posebno ranjivu kategoriju istaknuo i imigrante, navodeći da je zbog teških životnih prilika i ratova na Bliskom istoku i u Africi, 1,4 milijuna ljudi zatražilo azil u Europi tijekom 2015. i prve polovine 2016. Više od polovine tražitelja azila su osobe u dobi od 18 do 34 godine, odnosno populacija koja je izložena problemu ovisnosti. Razlog zašto su imigranti izloženiji tom problemu, EMCDDA, nalazi u traumama koje su proživjeli prije dolaska u Europu, životu u siromaštvu i beznađu zbog nemogućnosti da se brzo uklope u novu sredinu te nađu posao. vatskoj. Iz istraživanja zloporaba ovisnosti u općoj populaciji RH za 2015. proizlazi da je 20,3 posto ispitanika barem jednom u životu probalo neku drogu. Hrvatska slijedi svjetske trendove pa je i kod nas najčešće konzumirana droga marihuana, koju je barem jednom u životu konzumiralo 19,4 posto ispitanika. Od ovisnosti o marihuani u Hrvatskoj se 2016. liječila 741 osoba, a u istom razdoblju se od ovisnosti o kokainu u Hrvatskoj liječilo 249 osoba, dok su se o ovisnosti o heroinu liječile 5953 osobe. U 2016. godini u Hrvatskoj je 90 osoba umrlo od posljedica uzimanja droga, a od tog broja njih 35 umrlo je zbog predoziranja. To je manje nego 2015. godine, kada su zbog predoziranja umrle 54 osobe. Statistika otkriva da od 90 umrlih njih šest nikada nije bilo liječeno od ovisnosti te da su umrli u prosječnoj dobi od 41 godinu. Od 90 umrlih, njih 26 umrlo je na području Zagreba, dok je svaki peti umrli bio iz Istarske županije gdje je umrlo 18 osoba. Za 26 umrlih nije poznat uzrok smrti, a kod onih kod kojih je uzrok smrti utvrđen, 18 ih je umrlo zbog predoziranja metadonom, 14 zbog predoziranja heroinom, a troje zbog predoziranja kokainom. Hepatitis C i komplikacije koje nastaju zbog njega uzrok su smrti 10 osoba, a isto toliko ovisnika umrlo je zbog nekih drugih bolesti, kao što su razni karcinomi, infarkti, plućne bolesti... Za četiri umrla ustanovljeno je da su počinili samoubojstvo. Kako bi se takve posljedice spriječile, Hrvatska ima edukativne programe koji upozoravaju na opasnosti od droga, a takve edukacije provode se od vrtića pa nadalje. Da je takva edukacija jako bitna, svjedoči i podatak da eksperimentiranje s drogama obično počinje u dobi od 16 godina, prvo uzimanje heroina je obično u dobi od 19,8 godina, dok se prvi put heroin intravenozno uzima u dobi od 21,3 godine. Djeca, mladi, ali i žene te imigranti skupine su koje i EMCDDA označava kao najranjivije kada je ovisnost o drogama u pitanju. Prema njihovim procjenama, žene čine čak četvrtinu ovisnika o drogama u Europi, a istraživanja pokazuju da žene postaju ovisnice zbog seksualnog i psihičkog zlostavljanja te ako dolaze iz razorenih obitelji. Stravičan je i podatak da svake godine u Europi ima 30.000 trudnica koje su ovisnice, a procjenjuje se da još toliki broj žena ima i drugih problema koji su povezani s drogama.
Problem ovisnosti zdravstveni sustav rješava zamjenskim terapijama, a to je najčešće metadon. Bitna je i edukacija od najmanjih nogu, pa se djeci u vrtićima i školama drže predavanja kako bi ih se upozorilo na opasnosti od droga