Slovenija odlučuje o starom ili novom šefu države
Iako je Borut Pahor bio apsolutni favorit, Marjan Šarec ozbiljno mu se približio
Birači u Sloveniji odlučuju tko će biti na čelu države u idućih pet godina. Pahorov izazivač odradio je jako dobar posao Drugi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji bio je neizvjesniji nego što se očekivalo nakon što su objavljeni izborni rezultati prvoga kruga. Sadašnji predsjednik Borut Pahor tada je dobio 47,21 posto glasova, a drugoplasirani Marjan Šarec, gradonačelnik Kamnika, samo 24,7 posto. Pahoru se tada predviđala premoćna pobjeda, no tri tjedna kasnije, uoči jučerašnjeg drugog kruga, ispitivanja javnog mnijenja pokazala su da Pahor ima tek blagu prednost sa 53,2 posto, dok je Šarec u drugom krugu kampanje, čini se, obavio odličan posao i pridobio čak 46,8 posto birača. Iako je Pahor proglašen favoritom, a njegova pobjeda neupitnom, neki su komentatori ipak upozorili da su iznenađenja moguća i da stoga treba pričekati izlazne ankete i same rezultate s birališta. Borutu Pahoru, iskusnom političaru koji je već bio premijer, predsjednik parlamenta i europarlamentarac, u drugom krugu suprotstavio se relativno nepoznat kandidat s oskudnim političkim iskustvom na razini lokalne vlasti. Mnogi su vjerovali da je drugi krug samo formalnost nevjerujući da se će Šarec, diplomirani glumac i komičar, uspjeti tako dramatično približiti Pahoru i barem u teoriji ugroziti njegove šanse da bude drugi predsjednik u povijesti neovisne Slovenije kojemu je uspjelo izboriti se za drugi predsjednički mandat.
Radikalne promjene
To je do sada uspjelo samo Milanu Kučanu, koji je navodno uzor i “politički otac” Pahorovu protukandidatu Šarecu, koji je tijekom svoje kampanje obećavao radikalne promjene i zalaganje za dobrobit malog čovjeka. Osvoji li u drugom krugu izbora novi predsjednički mandat, Borut Pahor bi kao prvo odredište za inozemni posjet izabrao Bruxelles, a kao drugo Zagreb, dok bi protukandidat Marjan Šarec taj raspored obrnuo, no obojica su u sučeljavanjima iskazivala prilično suveren stav u obrani “nacionalnih interesa”, i u otvorenim pitanjima s Hrvatskom i s obzirom na reformske procese u EU. Odnosi s Hrvatskom nisu u ovogodišnjoj utrci za položaj predsjednika Slovenije dominirali kao u nekim prethodnim političkim kampanjama. No kandidati nisu mogli pobjeći od standardnih pitanja voditelja sučeljavanja i birača vezanih za arbitražu, žičane protumigrantske prepreke što ih je na četvrtini granice postavila Cerarova vlada, a izjasnili su se i o odnosu Agrokora i Mercatora, te o privatizaciji.
Prvo u Zagreb
Šarec je u sučeljavanjima kazao da bi na svoje prvo predsjedničko putovanje otišao u Zagreb, gdje bi predstavio svoje stajalište o otvorenim pitanjima, nakon toga pozvao u posjet Sloveniji američki predsjednički par, a tek onda otišao u Bruxelles. Obojica kandidata založila su se da Slovenija treba inzistirati na primjeni arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje. Šarec se u arbitražnom sporu zauzeo za “tihu diplomaciju” te upozorio na razlike koje su u javnim izjavama o arbitraži iznosili premijer i ministar vanjskih poslova, što prema njegovoj ocjeni sramoti vladu. U vezi s Mercatorom Šarec smatra da bi ga Slovenija trebala ponovno preuzeti.