Glad u Jemenu mogla bi odnijeti milijune života
Siromašna i ratom izmučena zemlja postala je poprište obračuna Saudijske Arabije i Irana
važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. U tom području prevozi se više od 4 milijuna barela nafte tjedno. Saudijska Arabija strahuje da bi Huti, zavladaju li Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz. Glavna borba u Jemenu vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika Huta koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskoj Saudijskoj Arabiji. Da stvar bude još gora, podijelila se i jemenska vojska koja je bila faktor stabilnosti u toj zemlji pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hute. Uz Hadija je stao pretežno sunitski jug Jemena, lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hute podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera. Dodatno stanje komplicira i Al-Qa’ida na Arapskom poluotoku koju SAD i Zapad smatraju najopasnijim ogrankom koji u Jemenu ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce. Također, potkraj 2014. pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamske države koji svojim smrtonosnim napadima želi zasjeniti Al-Qa’idu kao što je to činio u Iraku i Siriji. Jemen je strateški izuzetno važan kako za Saudijsku Arabiju tako i za SAD. Unutarnja vrlo nestabilna situacija u Jemenu pretvara se u strateško pitanje. Sukobljavaju se dva zaljevska lidera, Saudijska Arabija i Iran, i potencijalno SAD koji podržava politiku Saudijske Arabije te države saveznica koje destabiliziraju Jemen. Isto tako, ratni brodovi SAD-a koji se nalaze u teritorijalnim vodama Jemena kontroliraju i špijuniraju Iran i već nekoliko puta došlo je i do incidenta. Bivša država Sjeverni Jemen i na jugu Narodna Demokratska Republika Jemen koje su se ponovno ujedinile 1990. godine ostale su podijeljenog društva. Stanovnici sjevera zemlje uvijek su se osjećali zakinutima i podržavali su pokret koji se zalagao za secesiju. Na sjeveru zemlje žive šijiti, kojima pripadaju i Huti, a na jugu žive suniti, što je dovelo i do vjerskih konflikta. Različita plemena iz sasvim različitih motiva podržavaju jednu ili drugu stranu. Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Huta i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom. Pokret Huta, zbog kojih je Saudijska Arabija pokrenula vojnu akciju, sebe naziva Ansar Allah (Božji sljedbenici). Ta militantna skupina šijitske sekte zejdita potječe iz planinskih predjela u pograničnom području sa Saudijskom Arabijom. U planinama bivšeg Sjevernog Jemena s vremenom se oformio jedan oblik teokratske vlasti kojoj su na čelu bili lokalni imami, najčešće iz muslimanske sekte zejdita. Taj oblik vladavine zadržao se do 20. stoljeća, točnije do revolucije 1962. godine kada su se Huti počeli osjećati marginaliziranima.
Huti izigrani
Nakon što je središnja vlada pokušala zejditsku vjersku praksu prilagoditi sunitskoj, formirao se otpor koji se 2004. godine razvio u oružani sukob. U tom konfliktu je do 2010. godine poginulo više tisuća ljudi. Iako su Huti 2011. godine u znatnoj mjeri sudjelovali u prosvjedima koji su doveli do svrgavanja s vlasti predsjednika Saleha te im je obećano sudjelovanje u novoj vladi nacionalnog jedinstva, zbog utjecaja Saudijske Arabije Huti su bili izigrani a vlada nacionalnog jedinstva formirana je bez njih. Nakon što je vlada usvojila prijedlog ustava kojim se predviđa podjela zemlje na šest federalnih regija, pri čemu bi Huti živjeli u izoliranom području bez izlaza na more, pokret Huta odlučio je rušiti vlast te su pokrenuli veliku vojnu ofenzivu. Zauzeli su glavni grad, prisilili predsjednika Hadija i njegovu vladu da početkom 2015. godine daju ostavku, nakon čega su formirali prijelaznu vladu. Saudijskoj Arabiji bio je to povod za intervenciju u Jemenu iako za to nije imala podršku UN-a i EU. Ta intervencija Saudijske Arabije, za koju je podršku dobila isključivo od američkog predsjednika Donalda Trumpa, osim ugleda u svijetu, Saudijsku Arabiju već košta desetke milijardi dolara te ju je dovela i pred bankrot.