Hrvatska kreće u borbu protiv raka – donosi se nacionalni plan
Nacionalni program za rak je važan radi smanjenja incidencije i smrtnosti te poboljšanja kvalitete života oboljelih od raka Na svakih šest smrti jedna je uzrokovana rakom. To znači da je 8,8 milijuna ljudi u svijetu umrlo u 2015. godini od te bolesti, a procjenjuje se da će se u iduće tri godine broj oboljelih globalno povećati na čak 15 milijuna. Pri tomu središnja i istočna Europa imaju 32 posto veću smrtnost od karcinoma od zapadne Europe – ključna je poruka stručnjaka, istraživača i liječnika koje je farmaceutska kompanija Pfizer okupila u Varšavi.
Ažurirani podaci
Rast broja oboljelih, smrtnost i manja stopa petogodišnjeg preživljenja, što je vremensko razdoblje koje se smatra prihvatljivim da bismo oboljelog mogli nazvati izliječenim, karakteristike su bolesti raka u istočnoeuropskim zemljama pa tako i u Hrvatskoj. Novotvorine su jedan od najčešćih uzroka hospitalizacije i smrtnosti u našoj zemlji, što se moglo čuti i na skupu u Varšavi, koji je rezultirao svojevrsnim planom prevencija i djelovanja za ovaj dio Europe. Ključne točke tog plana za smanjenje broja oboljelih i umrlih od raka su univerzalne za svaku zemlju središnje i istočne Europe, a čine ih: točni i ažurirani nacionalni podaci (registri za rak) i nacionalni plan za rak. Upravo se nacionalnim planom za rak olako barata kao pojmom koji, kako je rekao prof. Mark Lawler, nije dovoljno napisati, prihvatiti i pustiti da odradi svoje. – To tako ne ide! Dobar nacionalni plan za kontrolu raka mora uključivati istraživanje raka. Ono je ključno za inovacije, za promjenu načina na koji liječimo rak. Bez istraživanja ne možemo dobiti nove terapije za pacijente – rekao je prof. Mark Lawler i naglasio da istraživanje spašava živote. A upravo su istraživanja slaba točka borbe protiv karcinoma u zemljama istočne Europe, pojasnio je prof. Lawler sa sveučilišta Queens iz Belfasta.
Polovica zemalja nema plan
– Nacionalni program za rak je važan radi smanjenja incidencije i smrtnosti te poboljšanja kvalitete života oboljelih od raka. Ministarstva zdravstva i vlade obično prihvaćaju nacionalne planove, tako da možemo reći da su to i politički planovi iako mnogi ne vole tu riječ, ali nacionalni plan mora biti obvezan. Zašto? Prije svega zbog financiranja – rekao je taj istaknuti stručnjak za rak koji te bolest opisuje kao najsloženiji izazov koji se nalazi pred čovječanstvom. Na svu sreću Hrvatska je ipak odmakla na putu prema nacionalnom programu za rak, jer je upravo dobila radnu skupinu za izradu nacionalnog plana za rak što je prvi važan korak, tim više što, kako je rekao profesor iz Slovenije Tit Albreht, polovica zemalja središnje i istočne Europe nema takav nacionalni plan.