Vlada ne zna ništa o zapadnoj tvrtki koja bi otkupila Inu od MOL-a
učinkovito upravljanje i praćenje operativnih programa i provedbe projekata financiranih iz fondova EU, koji ćemo predstaviti idući tjedan, a koji će omogućiti elektroničku prijavu i praćenje svih prijavljenih projekata. Kroz taj će se sustav vidjeti koje tijelo što radi, koje su osobe odgovorne za pojedinačni projekt, kako ide tijek novca i što se događa s revizijskim tragom. Kroz ovu godinu, nadoknadili smo sva kašnjenja koja su nas zatekla i odgovorno tvrdim da ćemo do 2023. godine isplatiti svaki cent koji smo dobili na raspolaganje iz proračuna EU. Moramo sustavno raditi na osvješćivanju građana o mogućnostima koje su im na raspolaganju te početi osluškivati teren, što je izostalo prilikom planiranja ove programske perspektive tijekom 2013. i 2014. godine.
Jesu li moguće raspodjele u okviru postojećeg operativnog programa?
Upravo smo ovaj tjedan započeli razgovore na najvišoj razini. Održala sam bilateralni sastanak s povjerenicom Europske komisije za regionalnu i urbanu politiku Corinom Cretu, tijekom kojeg smo razgovarale o izmjenama operativnog programa, za što lani uopće nismo imali priliku jer nismo imali rezultate. Sada kada su rezultati vidljivi, imamo elemente za pregovore s Komisijom te smo započeli razgovore kako bismo u 2018. zamijenili izvore financiranja i otklonili probleme proizašle iz lošeg planiranja. Oni koji nisu do kraja pripremili projekte morat će pričekati 2020., ali oni koji imaju gotovu projektnu dokumentaciju, studije i sve što je potrebno za početak provedbe projekata, bit će dio financijske perspektive. Naravno, nove prioritete nemoguće je ubacivati jer nam to Komisija ne bi dopustila, ali smatram da se trebamo koncentrirati na gospodarstvo, istraživanje i razvoj, jer su to teme koje su važne i prema programu Vlade, ali i u kojima postoji i više nego dovoljno pripremljenih pro- jekata. Povjerenica Cretu nam je tijekom sastanka pružila potporu i u vezi sa Zakonom o razvoju Grada Vukovara, odnosno izuzimanje od državnih potpora, kako bi se ubrzala obnova i razvoj grada i u potpunosti otklonile posljedice ratnih razaranja, što je također vrlo bitno spomenuti.
Iz vaših riječi ispada da apsorbiraju i gospodarstvo i lokalna zajednica i županije, zaostaje jedino država?
To je sve zbog lošeg programiranja. Imamo ljude na terenu i upravo njih moramo pitati koje su potrebe terena i koji su pro- jekti spremni. Baš zato većinu vremena provodim na terenu, obilazim Hrvatsku i osluškujem potrebe naših ljudi. Već nagodinu moramo krenuti u planiranje sljedećeg financijskog razdoblja koje će nastupiti 2021. godine. Istodobno nam slijedi šest mjeseci razgovora o novom proračunu EU. Još uvijek ne znamo hoće li financijska perspektiva biti duga pet ili sedam godina, kolike će biti uplate u europski proračun s obzirom na Brexit. Tu smo gdje jesmo, moramo se koncentrirati na ono što nam je trenutačno na raspolaganju i već sada početi planirati sljedeće razdoblje kako se ne bismo ponovno našli u ovakvoj situaciji. Zbog toga smo krenuli u izradu Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. Nadamo se da će u Saboru biti donesena do kraja 2019. i onda ćemo samo u operativne programe uvrstiti sve što smo ranije definirali u strategiji razvoja Hrvatske. Nećemo čekati da nam netko drugi kaže što su nam ciljevi. Sigurna sam da to neće biti jedna u nizu strategija koje nikada nisu primijenjene, jer smo prvi put u povijesti naše zemlje donijeli Zakon o strateškom planiranju. Do sada smo imali 110 nacionalnih i 1700 lokalnih strategija, koje su same sebi bile svrha i koje su se često preklapale i nisu pratile sredstva u proračunu. Nacionalna razvojna strategija sada će biti krovni dokument te će razvojni programi i proračunske stavke morati biti u skladu s njom.
Kad ćemo imati novu statističku podjelu Hrvatske i kako će ona izgledati?
Već radimo na analitičkim podlogama, a 2020. godine imat ćemo mogućnost izmjene NUTS 2 regija, što će nam se poklopiti s novom financijskom perspektivom i to je nešto što ću sigurno napraviti. Ne smije nam se ponovno dogoditi da su primjerice moji Vinkovci u jednakom položaju kao i Grad Zagreb, čime im je nepravedno smanjena, kako državna, tako i EU potpora. Grad Zagreb, je na 125 posto razvijenosti što daje krivu sliku svih manje razvijenih područja koja se nalaze u njegovoj okolici. U svim drugim zemljama članicama, glavni grad je zasebna regija i njegovo vezivanje uz druge gradove je nešto što nije opravdano ni jednim papirom koji imamo u Ministarstvu, a takva je odluka ipak donesena 2012. godine. Od 1. siječnja uvodimo novi indeks razvijenosti. Prema rezultatima postojećeg modela indeksa razvijenosti status potpomognutog područja ima 264 jedinica lokalne samouprave, dok bi prema rezultatima novog modela taj status imalo 304 jedinica. Osim ruskog Rosnjefta, i poljski PKN Orlen spominjan je kao zainteresiran za otkup Ine, ali u Vladi kažu kako im se zasad nitko nije javio Iva Puljić Šego U Vladi su iznenađeni izjavom američke veleposlanice Juliet Valls Noyes da je jedna zapadna tvrtka načelno zainteresirana za Inu. Dva izvora iz kruga premijera Plenkovića potvrdila su da nemaju informacija o kojoj to kompaniji govori američka veleposlanica na odlasku.
Traži se strateški partner
– Vladi se nije javio ni ruski Rosnjeft koji je preko medija iskazao interes za Inu – rekao nam je izvor iz Vlade. Mađarski je MOL još prije godinu dana objavio da želi prodati svoj udjel u Ini, a vlasnik je 49,08 posto dionica. Adresa svim zainteresiranim kupcima, a zasad se o tome javno izjasnio samo moćni ruski Rosnjeft, mađarska je naftna kompanija. Savjetnici koje će Vlada do kraja godine angažirati odabirom na javnom pozivu procijenit će vrijednost Ine te sugerirati da li da je od MOL-a otkupljuje Vlada ili predložiti novog partnera. – Izborom savjetnika sve će se odvijati u jasnom i organiziranom procesu. Nitko neće biti izvučen iz rukava, da se slikovito izrazim – komentirao je drugi izvor. Iako je premijer Plenković lani na Badnjak objavio da će država otkupiti MOL-ove dionice u Ini, sve je izglednije da će MOL-ov udio preuzeti novi strateški partner. Vladi je interes riješiti se Mađara u Ini, a Mađari, opterećeni lošim partnerskim odnosima s Vladom ali i procesom koji je pokrenut protiv šefa MOL-a Hernadija i bivšeg premijera Sanadera zbog sumnje u nezakonito stjecanje većinskih upravljačkih prava u Ini, žele se izvući iz Ine. No, po svemu sudeći, Vlada u budućnosti u Ini neće biti partner koji raspolaže s gotovo 45 posto dionica. Dva su razloga za to; prvo, teško da će ijedan novi partner više ući u Inu bez većinskog paketa dionica. Samo takav vlasnički omjer može mu omogućiti neometano upravljanje kompanijom, a s paketom ispod 50 posto dionica samo se može nastaviti sporenje oko prava upravljanja Inom koje je MOL navodno stekao nezakonito. Drugo, sve je izglednije da bi Hrvatska mogla izgubiti arbitražu u Washingtonu, gdje nas je MOL tužio jer država od Ine nije otkupila plinski biznis 2009. i zbog čega traži odštetu od četiri milijarde kuna.
Dionice za odštetu MOL-u?
U naftaškim krugovima procjenjuju da bi država MOL-u taj dug, izgubimo li arbitražu, mogla otplatiti svojim dionicama Ine. MOL bi time stekao većinski udio u Ini. Pitanje je bi li onda bio zainteresiran za prodaju. Osim Rosnjefta, i poljski PKN Orlen spominjan je kao zainteresiran za Inu. Pitanje otkupa Ine nije samo gospodarsko nego i geopolitičko. Nasuprot tome što premijer Plenković nije “fan” Rusije, u naftaškim krugovima Rosnjeft je ocijenjen kao naftaš koji bi ulaskom u Inu bio koristan toj kompaniji.