PROKLETSTVO HRVATSKOG POVIJESNOG MUZEJA

Mijenjaju se vlade i ministri, ali Hrvatski povijesni muzej jednostavno nema sreće. Kao da je uklet. Muzej koji bi po svojem imenu i poslanju trebao biti jedan od najvažnijih nacionalnih muzeja u zemlji trajno opterećenoj svojom poviješću i dalje se tiska u premalom i neprikladnom prostoru na zagrebačkom Gornjem gradu u palači Vojković- Oršić-Kulmer-Rauch. Da stvar bude gora, zbog hitnih radova koji se provode iz sigurnosnih razloga Hrvatski povijesni muzej zatvorio je i te svoje skučene gornjogradske prostore za posjetitelje i to do kraja ovog mjeseca. Situacija očito polako izmiče kontroli. Kada se zna da Hrvatski povijesni muzej nije završio niti inventarizaciju, jasno je da tu ima izuzetno puno posla, što i ne čudi ako se zna da samo zbirka fotografija koju je Hrvatski povijesni muzej naslijedio od negdašnjeg Muzeja revolucije ima 300.000 jedinica. Istine radi, treba reći da je hrvatska Vlada još u vremenu Ive Sanadera krenula u rješavanja problema Hrvatskog povijesnog muzeja koji nema svoj stalni postav. Pa je kupila zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb od Adris grupe za 70 milijuna kuna prije točno desetak godina. Tadašnja muzejska uprava potrudila se i oko projekta i oko građevinske dozvole, a onda je sve stalo kada je u doba vlade Zorana Milanovića zaključeno da država nema dovoljno novaca (a očito niti interesa) za stvaranje i koncipiranje novog muzeja, pa se pompozno krenulo u reklamiranje javno-privatnog partnerstva, ali i u stvaranje potpuno novog muzejskog koncepta s potpuno novim ljudima. Jest, neki muzejski stručnjaci bučili su i protestirali po medijima, povjesničarska struka je uglavnom šutjela s figom u džepu nadajući se valjda da će u novom projektu i za njih biti poneka kuna. Tako je izgubljeno važno vrijeme, uludo slupano na milijune kuna (jer javno-privatno partnerstvo mora proći skupu dubinsku proceduru), a zaratili su, i to sudski i autori suprotstavljenih projekata, pa ćemo umjesto novog Hrvatskog povijesnog muzeja sljedećih godina vjerojatno svjedočiti brojnim natezanjima po sudovima koja će odvlačiti ne samo novce, nego i vrijeme i energiju, ali i medijsku pažnju. A još 2013. godine novine su bile prepune trijumfalističkih napisa da bi već 2015. zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja smještena u staroj tvornici duhana otvoriti svoja vrata posjetiteljima pa ćemo na jednom mjestu vidjeti što suvremena povjesničarska struka misli o hrvatskoj povijesti, ali i moći pogledati neke od najvažnijih hrvatskih povijesnih artefakata, a među njima i čuveni originalni Bukovčev zastor “Hrvatski preporod” koji je iz HNK još prije nekoliko godina prevezen u očito dovoljno velike depoe Muzeja suvremene umjetnosti, u potpunoj konspiraciji. A konspiracija očito prati i hrvatsku povijest. To je tema o kojoj se u nezavisnoj Hrvatskoj još uvijek može samo maštati.