Dopušteni minusi pali su ispod sedam milijardi kuna
Odak (HNB): Euro neće smanjiti ponudu kunskih kredita
Kunski krediti u godini dana veći 8 milijardi kuna, devizni se smanjuju, a prvi put od 2012. ovo ljeto smanjen iznos dopuštenog minusa
Na svakih stotinu kuna kredita koje su građani uzeli u bankama 47 kuna je čistih kunskih kredita! Najveći je to udio zaduženja u domaćoj valuti otkad postoji hrvatska država, te se uklapa u opći trend otrežnjenja prisutan kod stanovništva još od 2008. godine. Građani od tada više štede, manje se zadužuju – ukupno 118 milijardi kuna, od čega 55 milijardi u kunama – a i oni koji ulaze u dug vode računa o uvjetima pa, recimo, više nego prije biraju domaću valutu ili pak uzimaju kredite s fiksnom kamatnom stopom.
Konverzija kamate
– Kunski su krediti dobar izbor za korisnika jer s njima dobiva predvidive troškove otplate. Ne kažem da će kunski kredit biti najpovoljniji, jer mu je i sad kamata nešto veća, ali takav je kredit najizvjesniji, pogotovo ako je ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, prokomentirao je viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak. Kada Hrvatska uvede euro kunski će se krediti pretvoriti u eurske po tečaju koji će se znati šest mjeseci prije i primjenjivat će se podjednako na sve oblike imovine. Do preuzimanja eura trebao bi se dogovoriti i automatizam po kojemu će se na bivši kunski, a tada eurski kredit primijeniti eurska kamata. Odak ne očekuje da će politička odluka da se krene prema euru obeshrabriti potražnju za kunskim kreditima. – Kuna ima dovoljno, postoje dugoročni izvori za kunsko kreditiranje i ti će krediti ostati u ponudi banaka – kaže Odak. Nakon niza godina, ovog je ljeta prvi put vrijednost dopuštenih minusa skliznula za sto milijuna ispod 7 milijardi kuna, a od početka ove godine dopušteni su minusi srezani za 400 milijuna kuna, sa 7,3 na 6,9 milijardi kuna. Ljudi koji ulaze u minuse, na koje se plaća oko 9 posto kamate, u pravilu su i najrizičniji klijenti na kojima banke godišnje dobiju oko 640 milijuna kuna kamate. Najveću smo vrijednost takozvanih okvirnih kredita imali na kraju 2012. godine – 8,4 milijarde kuna dopuštenog minusa – i od tada su ulasci u dopušteno crveno smanjeni za 1,5 milijardu kuna. Dio građana te je skupe kredite zamijenio jeftinijima, dio ih je otplatio, no za znatan dio smanjenja zaslužno je bankarsko čišćenje portfelja i prodaja rizičnih dugova specijaliziranim tvrtkama za utjerivanje dugova. Stalni porast broja blokiranih građana i njihova duga pokazuje da dio građana koji su stradali u krizi, bilo da su ostali bez posla ili su se prekomjerno zaduživali, ne uspijeva vratiti dug ni na koji način. No, zato su novi dužnici oprezniji, a naruku im idu i tržišni trendovi, jer je cijena zadnjih odobrenih stambenih kredita pala na 3,75 (kunski) i oko 3,5 posto devizni, dok su prosječne kamate na potrošačke eurske kredite 6%, a kunske 7,3 %. Kamate na stambene kredite ove su jeseni srušile državne stambene subvencije, koje je dobilo oko dvije tisuće kupaca stanova.
Stope na potrošačke kredite
– Smatramo da se proces razduživanja sektora stanovništva primakao svome kraju, navode analitičari RBA, koji vjeruju da će oporavak ukupnog kreditiranja stanovništva biti skroman i uvelike ovisan o kretanjima na tržištu rada, koje još uvijek ne pokazuje zamjetniji rast zaposlenosti, koja je preduvjet za ulazak u nove financijske obveze. Hrvatska udruga banaka u svojim redovitim pregledima bankarskog tržišta ističe da se kamatna stopa na potrošačke kredite (1-5 godina u srpnju ove godine bile su prosječnih 6,75%) kretala unutar intervala kamatnih stopa europodručja, bliže donjemu rubu. Više stope na potrošačke kredite zabilježene su u bankama u baltičkim državama, Slovačkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Danskoj, Velikoj Britaniji te u većini članica EU izvan europodručja. No, srpanjski stambeni krediti, kad je kamata bila 4,16%, bili su među višima, i samo su banke u Bugarskoj i Mađarskoj davale skuplje stambene kredite.
Ljubica Gatarić ljubica.gataric@vecernji.net