Sve više sporova za dugove od 300 i 500 kn
Miljenić rješenja vidi u rezanju kamata i troškova Fine, javnih bilježnika...
Veliki su problem paralelne ovrhe za račune istog vjerovnika, primjerice za račune za vodu nekoliko mjeseci zaredom Kad je posrijedi ovrha, ide se u smjeru brzog namirenja i naplate tradžbine u cijelosti. Koliko takav zakon žele dužnici, drugo je pitanje, poručio je Igor Vidra iz Ministarstva pravosuđa koji je, na konferenciji “Blokade računa građana: od činjenica k mogućim rješenjima”, zamijenio ministra Dražena Bošnjakovića. Dao je time naslutiti da su očekivanja blokiranih od donošenja novog ovršnog zakona – prevelika i neutemeljena. Konferenciju je organizirao tjednik Express na inicijativu Hrvatske udruge banaka čiji je direktor Zdenko Adrović istaknuo da je poticanje tog skupa bila njihova želja, a možda i društvena obveza. HUB je predstavio i analizu strukture duga prema iznosu i starosti te sektorima iz kojih dolaze vjerovnici, koja je pokazala da se dugovi niže vrijednosti stari do godinu dana smanjuju, a dramatično raste ukupan dug u razredu dužnika čije su ovrhe veće od milijun kuna, a blokirani su dulje od godinu dana.
Poslodavci bi – van
Sutkinja Općinskog suda u Zagrebu Zorka Čačić-Zagrajski otkrila je, međutim, da se broj predmeta sporova male vrijednosti jako povećava; od 340 parnica koje vodi više od 50 posto su, kako kaže, “malešni” sporovi. – To su sporovi za dugove i do 300 ili 500 kuna. Takva su potraživanja opterećena velikim troškovima koji znatno premašuju iznos glavnice, a kad dužnik hoće platiti, ne zna što plaća. Česte su situacije kad kaže: evo, podmirit ću odmah, ali mu vjerovnici odgovore da ne može jer ni oni ne znaju koliko točno treba platiti – govori sutkinja o svojoj praksi. Kao drugi veliki problem navodi paralelne ovrhe za račune istog vjerovnika, primjerice račune za vodu nekoliko mjeseci zaredom, kojima se također gomila veliki trošak – javnobilježnički i parnični. – Javni bilježnici donosili su i prijedloge koji su neuredni, ali uredno su naplatili svoju naknadu. Oni nisu rasteretili, nego dodatno opteretili rad sudova – otvorena je sutkinja. Prvi Ovršni zakon, donesen 1996., koncipiran je na sudskoj ovrsi i sud je jedini mogao provoditi ovrhe, 2005. ušli su javni bilježnici, 2012. i Fina, pa i poslodavci. – Sad je vrijeme da se definiraju uloge svih tih tijela – kaže I. Vidra te napominje da bi uspjeh bio i kad bi se uspjeli rasteretiti poslodavci koji godinama viču da ne bi oni trebali provoditi ovrhe.
Rezati troškove
Bivši SDP-ov ministar pravosuđa Orsat Miljenić smatra da se tematikom blokiranih ne bi trebao baviti Ovršni zakon jer se njime samo provode odluke koje se donose negdje drugdje. Rješenja vidi u dodatnom rezanju kamata i troškova Fine, javnih bilježnika i odvjetnika te otpisu dugova uz porezno rasterećenje vjerovnika. Predstavnik Udruge Blokirani Sarajko Baksa Ovršni zakon stavio bi izvan snage odmah; kaže da postoje tvrtke koje ga iskorištavaju i služi im kao temeljna djelatnost: – Ovršni zakon više ne služi svrsi, a to je naplata potraživanja – zaključuje Baksa.
Sutkinja Zagrajski: Javni bilježnici nisu rasteretili, nego dodatno opteretili rad sudova
Ovršni zakon mjesečno generira pola milijarde kuna duga. Samo 500 tisuća hrvatskih građana nije bilo ovršeno SARAJKO BAKSA predstavnik Udruge Blokirani
Ako imate vjerovnika kojeg tjerate da ide na naplatu i kad ste svjesni da se neće naplatiti, stvara se dodatni trošak ORSAT MILJENIĆ saborski zastupnik SDP-a
Osobni stečaj ne bi trebao biti dobrovoljan, a država bi trebala preuzeti brigu o tim ljudima dok se ne snađu MIRKA JOZIĆ čelnica zagrebačkog Ureda za gospodarstvo
Da svima koji imaju loše kredite nudimo otkup po 20-30% vrijednosti, financijski sustav urušio bi se u šest mjeseci ZDENKO ADROVIĆ direktor Hrvatske udruge banaka