Najmlađa žrtva pokolja u Kostrićima imala je dvije godine
Dvadesetak srpskih vojnika tzv. SAO Krajine 15. studenoga 1991. opkolilo je selo te ubilo tada sve koje su zatekli, ukupno 15 stanovnika danijel.prerad@vecernji.net Čak 26 godina nakon masakra u Kostrićima, jednog od najgorih ratnih zločina u Domovinskom ratu, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optuž- nicu protiv devetorice državljana Srbije, od kojih su dvojica ujedno državljani BiH. U ranim jutarnjim satima 15. studenoga 1991. 20-ak srpskih vojnika, pripadnika Jedinice milicije za posebne namjene tzv. SAO Krajine “Kaline Komogovina” opkolile su Kostriće na Banovini te u kratko vrijeme ubili iz vatrenog oružja sve koje su tamo zatekli, stvari pokrali, a kuće zapalili. Ubijeno je tada ukupno 15 stanovnika Kostrića, najmlađe žrtve bili su braća dvogodišnji Tomislav i petogodišnji Dario Jurić, a najstarijoj žrtvi Petru Bašiću, bilo je 93 godine. Ubijena je tada i majka braće Jurić, njezini roditelji i svekrva, a od 15 žrtava ukupno je devet bilo žena. Od 20-ak počinitelja ovog zločina u ratnim razdobljima i nakon rata poginulo je ili umrlo njih 11, uključujući zapovjednika postrojbe Stevu Borojevića Gadafija te njegova zamjenika Milana Zeca. Osmorica preživjelih počinitelja masakra sada će se nalaziti na tjeralicama jer su nedostupni hrvatskim vlastima. Prebivališta su im u Srbiji i BiH. Deveti osumnjičeni u ovom slučaju je Zdravko Matijašević, kojeg se sumnjiči za kasnije ubojstvo jednog od dvojice preživjelih stanovnika sela – Zlatka Jurića, oca Tomislava i Darija, koji nije bio u selu kada je napadnuto. Nakon nekoliko dana predao se pripadnicima iste postrojbe srpske paravojske. Matijašević je, zajedno s još dvojicom suboraca, nakon mučenja Zlatka ubio negdje u blizini sela Panjani na kostajničkom području. Njegovo tijelo do danas nije pronađeno, kao ni tijela osmero ubijenih iz masakra.