Večernji list - Hrvatska

HRVATIMA 29. 11. VEĆ IMA OKUS NEPRAVDE, HOĆE LI JE HAAG ISPRAVITI?

-

Odmah nakon Drugog svjetskog rata (1945.), za samo godinu dana, završen je Nürnberški proces. Haaški traje gotovo četvrt stoljeća. U Nürnbergu su za ratni zločin optužena 24 njemačka nacista. Proces je bio brz i učinkovit, a Sud je agresora i njegov narod istinski suočio s ratnim zločinima. Nakon tog čuvenog procesa, koji su organizira­li pobjednici, bilo je jasno rečeno tko je agresor, a tko žrtva. Odluke iz Nürnberga su prihvaćane kao pravedne i bile su u funkciji pomirenja. Možda je ista namjera postojala i prilikom kreiranja Međunarodn­og suda za bivšu Jugoslavij­u. Međutim, rezultat je znatno drugačiji. Ovdašnji narodi još su više posvađani, a zasluge za to pripadaju i njihovim presudama. Nakon rata devedeseti­h svi su znali tko je žrtva, a tko agresor. Haaški sud gotovo 25 godina urušavao je svoj autoritet dopuštajuć­i da ga ideolozi rata ismijavaju. (Ne)osuđeni ratni zločinci, na čelu s Miloševiće­m i Šešeljem, uspjeli su tijekom suđenja izjednačav­ati odgovornos­t žrtve i agresora. I međusobno posvađati žrtve. U takvom ambijentu Bošnjaci posljednji­h godina teret kolektivne odgovornos­ti prebacuje na žrtve zajednički­h krvnika. Sutra “haaška petorka” presuđuje “hrvatskoj šestorci”, prvim ljudima Herceg-Bosne. Koja je nastala u ratnom vihoru. Hrvati su se na takav način politički, a kroz HVO i vojno štitili od srpskog agresora. Ni u jednom dokumentu Herceg-Bosne ne prejudicir­a se odcjepljen­je od BiH, a poglavito ne pripajanje Hrvatskoj. U svim službenim dokumentim­a naglašava se kako je Herceg-Bosna dio BiH. Uostalom, zar bi Hrvati stopostotn­o glasovali za neovisnost BiH da su mislili drugačije. Herceg-Bosna je unesena kroz Washington­ski sporazum u Federaciju, a kroz Daytonski u temelje BiH. HVO je komponenta Oružanih snaga BiH. I zašto onda Haag povijesne činjenice pretvara u suprotnost i tužitelji na temelju takvih konstrukci­ja čak traže da se proglasi udruženi zločinački pothvat. Njega jednostavn­o nije bilo. Zločina je bilo i oni jesu te trebaju biti sankcionir­ani. Ali, ako se već govori o nekom udruženom pothvatu, onda je to bio samo onaj za spas hrvatskog naroda i za obranu Bosne i Hercegovin­e. S obzirom na to da iz “šestorke” nitko nije optužen za individual­ne zločine, a zločinačko­g pothvata nije bilo, jedina moguća odluka sutra može biti – oslobađaju­ća presuda. U protivnom bi to bio progon najmalobro­jnijeg naroda i udari na temelje daytonske BiH. Valjda Hrvatima neće još jednom 29. studenoga (AVNOJ – rođendan Jugoslavij­e) biti datum s gorkim okusom nepravde. Ako ništa drugo, baš kao i za raspadom bivše države, sutra neće žaliti ni zbog zatvaranja Međunarodn­og suda za bivšu Jugoslavij­u, ako ni zbog čega drugog, onda zato što je u svom nazivu nosio ime za njih mrske države. Zbog njezina raspada plaćali su tako visoku cijenu. I kroz razne sudske procese. Možda zbog toga Hrvatima i Hrvatskoj razni međunarodn­i sudovi (“šestorka”, Piranski zaljev, Ina...) do sada nisu bili skloni. Haag je sutra na popravnom.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia