Hrvatsko tržište rada fleksibilnije je nego u većini zemalja Unije
Na konferenciji Gospodarski rast u Europskoj uniji – Dobrobiti za Hrvatsku guverner HNB-a i ministar financija “secirali” su hrvatsko gospodarstvo
Promijenila se i struktura gospodarstva; velika poduzeća izgubila su na važnosti, a mala i srednja preuzimaju primat i stalno rastu Valentina Wiesner Mijić Hrvatska je u krizi pokazala iznenađujuću fleksibilnost na tržištu rada, čak veću nego većina drugih zemalja EU. To je dovelo do poboljšanja konkurentnosti, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a, na konferenciji Gospodarski rast u EU – dobrobiti za Hrvatsku koju je, u suradnji s HNB-om i predstavništvom Europske komisije organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Iz deficita u suficit
Ta iznenađujuća fleksibilnost o kojoj govori, zahvaljujući kojoj smo zabilježili ponajveći rast konkurentnosti u regiji, ustvari se svodi na ozbiljan pad plaća i otpuštanja kojima su se gospodarstvenici prilagodili krizi. I zaista, kao što je J. F. Kennedy poručio Amerikancima da se ne pitaju što domovina može učiniti za njih nego što oni mogu učiniti za nju, tako su i hrvatski građani put izlaska iz krize popločali osobnim financijskim žrtvama. – Zamašnjak oporavka bio je rast izvoza, a to je bila posljedica ulaska u EU – naglasio je guverner, no dodao i da se oporavak ne temelji isključivo na vanjskim činiteljima i priključenju EU: poboljšavaju se i cjenovni i necjenovni činitelji, a promijenila se i struktura gospodarstva; velika poduzeća izgubila su na važnosti, a mala i srednja preuzimaju primat i stalno rastu. Tijekom prezentacije “Kako europsko gospodarstvo utječe na Hrvatsku” Vujčić je među bitnim promjenama koje su se dogodile naveo i prelazak velikog deficita platne bilance od 8 ili 9% u suficit koji će se, prema prognozama, održati. Kao ograničenja je naveo dug opće države, stopu nezaposlenosti i niska strana ulaganja. No, dok se investicije povećavaju, a državni dug smanjuje po stopa- ma duplo većim nego što ih od nas traži EU, veliki problem ostaje neiskorišteni ljudski kapital. – Među najlošijima smo u EU. Sama činjenica da je stopa zaposlenosti oko 57%, znači da bismo postigli isti rezultat kao europske zemlje, morali bismo biti još produktivniji. Vrlo malo se o tome priča u Hrvatskoj: fokus je na iseljavanju, što nije ništa čudno u odnosu na ostale države nakon ulaska u EU – upozorio je guverner kojeg, uz participaciju, muči i kvaliteta radne snage kao posljedica lošeg obrazovnog sustava. – Po izdvajanjima za obrazovanje nismo daleko od EU prosjeka. Glavni problem je da se taj novac ne troši dobro. Ako mjerimo dostignuća učenika u odnosu na druge zemlje, zaostajemo – zaključio je Vujčić. HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić ukazala je na potrebu pametne specijalizacije na principu povezivanja: od lokalnih jedinica, preko poduzetnika, znanstvenika, neprofitnih organizacija i škola. Na konferenciji je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić koji je najviše govorio o smanjenju javnog duga što, kaže, prepoznaju i rejting agencije, no malo sporije od ostalih. – Smanjili smo cijenu našeg duga i njegovu ročnost. Uštedjeli smo 720 mil. kn samo na kamatama, a uštede su veće od 800 mil. kn, uzme li se i dug cestarskog sektora – naglasio je Marić.
Bolje iskoristiti fondove
Ministar kaže da je Hrvatska krajem prošle godine dosegnula razinu izvoza roba i usluga od 50% BDP-a, što je dobar pokazatelj, no ti postotci mogu i moraju biti veći. Kad je posrijedi iskoristivost fondova EU, podsjetio je da su u proračunu za 2018. predviđene dvoznamenkaste stope rasta u usporedbi s ovom godinom.