Željeznički muzej zove na put u povijest Orient Expressa
Uz povijest vlaka vezana je i povijest hotela Esplanade
Vagon u kojem je potpisan kraj Prvog svjetskog rata ne postoji. Raznio ga je Hitler kada je shvatio da će izgubiti Drugi svjetski rat
U kinima je nova filmska adaptacija Ubojstva u Orient Expressu. Znameniti roman Agathe Christie i 80 godina nakon prve objave nalazi novu publiku i pobuđuje interes velikih produkcija za novu verziju priče u kojoj slavni detektiv Hercule Poirot rješava misteriozno ubojstvo. No Orient Express bio je sasvim opipljiva stvar, ne samo objekt iz romana poznate autorice, i to podjednake karizme kao u njezinu romanu. Upravo se za adventa u Zagrebu odvija izložba Orient u Zagrebu, jer jedna od postaja znamenite kompozicije bila je i naša metropola.
Orient Express nije bio jedan
U razgovoru s ravnateljicom Hrvatskog željezničkog muzeja Tamarom Štefanac pao je i prvi mit: Orient Express nije bio samo jedan. – Međunarodno društvo za vagone za spavanje osnovao je 1876. Georges Nagelmackers uz potporu belgijskoga kralja Leopolda II. Vagoni za spavanje i vagonski restorani u vlasništvu društva Wagons-Lits bili su priključeni na
U kinima je nova verzija “Ubojstva u Orient Expressu” i Poirot dalje traga za ubojicom Vlak je 1948. izgubio oznaku luksuznog, kada su njime počeli putovati turski gastarbajteri
vlakove s lokomotivama koje su bile u vlasništvu raznih željezničkih društava pojedine države koja je omogućavala trasu vlaka kao i usluge u kolodvorima. Putnici su plaćali cijenu prijevozne karte prvog razreda te dodatak kojim se financirala usluga Wagon-Litsa. Godine 1883. luksuzni vlak nazvan Express d’Orient povezivao je dva puta tjedno Pariz preko Strasbourga, Münchena, Beča, Budimpešte i Bukurešta s Giurgiuom, gradom u južnoj Rumunjskoj. Stigavši u Giurgiu, putnici su trajektom preko Dunava putovali u Bugarsku, u grad Ruse gdje ih je čekao drugi vlak koji ih je vozio do grada Varne na Crnome moru. Put su nastavljali parobrodom prema Istanbulu, kaže ravnateljica te napominje kako je izravni vlak od Pariza do Istanbula prometovao od 1889., svakodnevno polazeći iz Pariza u 18.25 sati, da bi nakon gotovo 68 sati vožnje stigao do Istanbula.
Preko granica 13 država
Vlak 1891. mijenja svoj službeni naziv u Orient Express, pod kojim postaje svjetski poznat kao jedan od najpoznatijih međunarodnih vlakova koji je prelazio granice 13 država. Bio je to hotel na tračnicama, a Zagrepčani su ga upoznali nakon Prvog svjetskog rata. – Nakon što je 1919. ponovo uspostavljen promet i probijen tunel Simplon, uspostavljena je nova trasa Orient Expressa kojom je počeo voziti vlak nazvan Simplon-Orient Express. On je povezivao Calais i Pariz, preko Laussanea, Milana, Verone, Venecije, Trsta, Zagreba i Beograda s Istanbulom i Atenom. Prvi je put Simplon-Orient Express krenuo 11. travnja 1919. godine. Od siječnja 1920. Simplon-Orient Express vozio je do Beograda, a u ljeto iste godine do Istanbula te izravnim vagonima do Bukurešta – kaže Tamara Štefanac. Do Drugoga svjetskog rata trajalo je zlatno razdoblje Simplon-Orient Expressa. Nakon rata promet je ponovo uspostavljen 1946. godine. Budući da su se tim vlakom uglavnom služili radnici iz istočne Europe koji su u velikome broju putovali na rad u zapadnu Europu, kompozicija se vlaka promijenila te se više nije sastojala samo od luksuznih vagona pa je 1948. izgubio oznaku luksuznog vlaka. Posljednji je put direktni vlak Orient Express na relaciji Pariz – Istanbul/Atena vozio u svibnju 1977. godine. A u Zagrebu je povijest hotela Esplanade usko vezana uz prolazak Simplon-Orient Expressa. Brojne su intrige vezane za vlak. Navodno se bugarski car Ferdinand skrivao u kupaonici u strahu od atentatora te je inzistirao i da sam vozi vlak kroz Bugarsku. Ruski car Nikolaj II. tražio je da se za njega naprave posebni vagoni za posjet Francuskoj. Zbog rute vlak su voljeli špijuni: britanski tajni agent Robert Baden-Powell predstavljao se kao istraživač leptira, a zapravo je crtao utvrde na dalmatinskoj obali. Kraj 1. svjetskog rata njemački su časnici potpisali u Wagon-Litu koji su saveznici koristili kao pokretni stožer. A Hitler je nakon pada Francuske zapovjedio da ga dovezu na točno isto mjesto te je natjerao Francuze da u njemu potpišu predaju. Kada je vidio da će izgubiti rat, dao je vagon raznijeti kako opet ne bi postao saveznički trofej.