EURO UVEDITE GA, ALI NITKO VAS NA TO NE SILI
Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije: Predlažemo aktivniji angažman Komisije u pružanju podrške državama koje žele euro, poput Bugarske i Hrvatske
Predlažemo aktivniji angažman Komisije u pružanju podrške državama koje žele euro, poput Bugarske i Hrvatske, kaže Dombrovskis Stručni tim Europske komisije za podršku strukturnim reformama u državama članicama, na čiju se pomoć Hrvatska i još desetak država članica već oslanjaju u protekle dvije godine iako je pravilo da Komisija ne govori o tome javno, postaje sve veći i dobiva dodatni novac u sklopu napora Europske komisije da se više angažira i pomogne državama članicama EU koje još nisu, a žele uvesti euro. Hrvatska je upravo takva članica, a u Bruxellesu smo o tome razgovarali s potpredsjednikom Komisije Valdisom Dombrovskisom. Intervju smo vodili nakon što je EK usvojio paket mjera za produbljenje Ekonomske i monetrane unije (EMU). – U sklopu tih mjera predlažemo poseban instrument za one države koje nisu članice eurozone, ali rade na tome da uvedu euro. Kratkoročno, do 2020., predlažemo poseban rad unutar Programa za podršku strukturnim reformama (SRSP), koji će se povećati s trenutačnih 142 milijuna na 300 milijuna eura. Zatim, za razdoblje nakon 2020., predviđamo da ovaj rad pretvorimo u poseban instrument konvergencije, koji bi podržavao pripreme država nečlanica eurozone da se pridruže eurozoni, tako da budu spremne jednom kad uvedu euro i da mogu prosperirati unutar eurozone – kaže Dombrovskis. Kako neslužbeno doznajemo, tih 300 milijuna eura podijelit će se na barem 24 države članice EU, i one izvan i one unutar eurozone, koje su dosad tražile pomoć EK u strukturnim reformama. Tako da iznos nije toliko velik, a i Hrvatska je već dosad bila zemlja koja je često tražila pomoć SRSP-a koja nije nužno financijske, već stručne i tehničke naravi. No, poruke koje iznosi Dombrovskis znače jedan novi angažman Komisije prema zemljama poput Hrvatske.
Komisija poručuje da je spremna izraziti dobrodošlicu Bugarskoj i Hrvatskoj u eurozonu, odnosno najprije u mehanizam ERM2. Postoji li dogovor između država članica da će te dvije zemlje biti primljene u ERM2 nakon što predaju zahtjev?
Ono što danas predlažemo je aktivniji angažman Komisije u pružanju podrške državama koje žele ući u euro, poput Bugarske i Hrvatske. Ali nisu sve odluke u rukama Europske komisije. Europska središnja banka (ECB) i članice ERM-a 2 su te koje će morati odlučiti. Mi iz Komisije spremni smo se više angažirati, ali i dalje je to u nadležnosti tih institucija.
U Češkoj su i javnost i vlada skeptični prema euru. Što Komisija tu može učiniti?
Nudimo podršku, ali nikoga ne prisiljavamo da se pridruži eurozoni. Naravno, postoji ugovorna obveza, ali nema roka ni mehanizma prisile. Na državama je da odaberu tempo i da odluče žele li ozbiljno raditi na tom cilju.
Je li ovo zapravo fini način da signalizirate nečlanicama eurozone da ćete im vi pomoći u uvođenju eura, ali da će, ne prihvate li tu pomoć, vjerojatno završiti u drugoj brzini EU?
Ne, to nije cilj ovog paketa. To je dio šire rasprave o budućnosti Europe, koja se naslanja na Bijelu knjigu s više scenarija za razvoj EU. Jedan od tih scenarija je zaista onaj u kojem države koje to žele mogu činiti više, što bi bila Europa u više brzina. Ali lideri 27 država članica trebaju reći koji scenarij žele i kamo žele ići. To nije tema ovog paketa o produbljenju EMU-a, to je šire pitanje.
Možete li reći da bez prihvaćanja ove pomoći nijedna potencijalna buduća članica eurozone neće uspjeti?
Ne, prihvaćanje ove pomoći nije obvezno. Ako mislite da ste spremni pridružiti se eurozoni sami, nitko vas ne sili da zatražite tehničku pomoć od Službe za potporu strukturnih reformi.
Ali u praksi, bit će izglednije da će buduće članice eurozone to tražiti?
To je nešto što bih radije pitao vas, ili vašu Vladu, jer je ovo podrška koja se nudi na zahtjev. Države su te koje traže pomoć iz programa podrške strukturnim reformama, ne obrnuto.
Ako netko ne uđe u euro zonu, hoće li nešto propustiti?
Ovisi o scenariju budućnosti EU koji će biti odabran. Još je cilj sačuvati jedinstvo EU, integritet jedinstvenog tržišta, ali ako se odabere drukčiji scenarij budućnosti EU to može značiti i drukčiji scenarij za države izvan eurozone.
Hoće li zemlja koja ne odabere euro nešto propustiti ovisi o scenariju budućnosti EU