Na promjenu spola u Srbiju, a na liječenje neplodnosti u Češku
Liječenje u inozemstvu
Ove godine država je za operacije izvan zemlje izdvojila 146 milijuna kuna
U 2016. iznos za liječenje u inozemstvu bio je dvostruko veći, tako da se i u ovom slučaju može primijetiti trend štednje u zdravstvu Za liječenje u inozemstvu na “račun države” Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u ovoj je godini dao 146 milijuna kuna, što je više no dvostruko manje u usporedbi s lani kada je i broj pacijenata kojima je odobreno liječenje u inozemstvu bio veći za njih 111. Posljednjih godina kontinuirano pada broj ljudi kojima se odobrava liječenje preko granice pa tako i ukupan novac kojim to država financira. Iako za ovu godinu računica još nije konačna, jasan je trend daljnje uštede na liječenju u inozemstvu pacijenata iz Hrvatske. Konkretno, dosad je u ovoj godini HZZO za tu namjenu izračunao trošak od 146 milijuna kuna, od čega tek 28 milijuna kuna ide za liječenje koje se ne može napraviti u Hrvatskoj!
Europska kartica
Naime, kada se govori o liječenju u inozemstvu, redom se smatra kako su u pitanju operacije i liječenja koja nisu dostupna u hrvatskim bolnicama. Međutim, slučaj je to u tek malom dijelu ukupnog iznosa koji dajemo za liječenje u inozemstvu. U ovoj godini, dakle do prosinca i spomenutih 146 milijuna kuna za tu namjenu, tek je oko 28 milijuna kuna potrošeno za zdravstvene usluge koje nisu dostupne hrvatskim pacijentima u njihovoj zemlji. Ostatak u tim milijunima, među ostalim, čine troškovi koji su nastali na temelju Europske kartice zdravstvenog osiguranja. Ti bi troškovi, međutim, trebali biti neka neodgodiva i hitna stanja, ali je, s obzirom na podatke kojima raspolažemo, upitno je li tome doista tako. Naime, koliko je Hrvata trebalo hitnu pomoć u EU, zbog kojih stanja i koliko je to koštalo, još nije dostupan podatak za ovu godinu. Ali je iz prošle godine jasno da je od ukupnih 301 milijun kuna za liječenje u inozemstvu 56 milijuna kuna plaćeno zemljama EU na temelju “europske kartice zdravstvenog”. Tek je četiri milijuna kuna više, oko 60 milijuna kuna, u istoj godini financirano liječenje ljudi iz Hrvatske koji nemaju mogućnost liječenja u svojoj zemlji. Dakle, ugrubo – gotovo smo isto novca platili za liječenje ljudima koji u našem zdravstvu više nemaju za to šansu i za liječenje hitnih stanja Hrvata koji imaju europsku karticu i razbole se za boravka u inozemstvu, primjerice na skijanju. Potonjih je slučajeva lani u EU zemljama bilo 15.200, a kolika je cijena kojeg od tih liječenja, odgovor je koji nismo dobili. Inače, na “popisu dijagnoza” cijeli je niz stanja za koja HZZO plaća drugim državama, ali ne samo u EU.
Zašto kad može i u Hrvatskoj?
Tako se prema dostupnim podacima pacijenti s anomalijama spolovila i radi zahvata na spolnim organima evidentno šalju u Srbiju. Pod dijagnozom melanoma osmero se pacijenata liječilo u Sloveniji, neplodnosti u Češkoj, epilepsije u Njemačkoj, bolesti krhkih kostiju u Švicarskoj, operacije “malog oka” u Španjolskoj itd. Svaki je pacijent bez sumnje individualan i HZZO, odnosno država evidentno štedi na liječenju preko granice premda se “van” šalje ljude i za operacije koje su se nekada radile i u hrvatskim bolnicama te za neke koje se i danas rade u privatnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj.
Većina troškova nastala je temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja Od 146 milijuna tek 28 milijuna kn ide za liječenje ljudi koji se ne mogu liječiti doma