Osniva se centar za kliničke smjernice
Ekspertni će tim na edukaciju u London
U porastu su autoimune, kardiovaskularne i degenerativne bolesti, koje se ne mogu posve objasniti naslijeđem ivana.rimac-lesicki@vecernji.net U tijeku su pregovori sa Svjetskom bankom o osnivanju Centra za pisanje kliničkih smjernica te se trenutačno formira ekspertni tim koji će se za to educirati u Londonu, velika je najava koja se mogla čuti na jučerašnjem, petom kongresu Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora održanom u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U knjižnici HAZU okupio se veliki broj sudionika i posjetitelja kongresa ovog društva, a novosti je najavio predsjednik društva prof. dr. sc. Željko Krznarić. Ovaj je liječnik zagrebačkog KBC-a Rebro i predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora okupljene u kongres posvećen kliničkoj prehrani uveo pregledom dosadašnjeg rada Društva i područja kliničke prehrane, kojim se bave već 30 godina. Među ostalim, okupljene je podsjetio na dosadašnja stručna okupljanja i njihove rezultate poput formiranja Adriatic Club of Clinical Nutrition. Što se tiče aktualne situacije po ovom pitanju, na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nalazi se niz dostupnih pripravaka, ali su, kako je rečeno, konstantnim razvojem i zahtjevi kliničke prehrane sve veći. Prof. dr. sc. Sanja Kolaček iz Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj održala je predavanje o ulozi prehrane u epigenetici i dugo- ročnom programiranju zdravlja, istaknuvši da se u zadnjim desetljećima dogodila nagla promjena morbiditeta. – Bolesti koje su haračile svijetom nestale su, a druge su naglo počele rasti. U porastu su autoimune, kardiovaskularne i degenerativne bolesti, a za sve njih ćete čuti da se ne mogu u potpunosti objasniti naslijeđem niti promjenom okoliša. Ako razgovaramo o tome što je to razvojna plastičnost, to znači da nas okolina modelira i moramo znati da evolucija nije usmjerena ka dugovječnosti i zdravoj starosti nego obnavljanju i održanju vrste, što znači da je cilj multiplicirati – rekla je prof. Kolaček, koja je hranu u epigenetici objasnila i konkretnim primjerima. Tako je ukazala na nizozemsko istraživanje populacije koja je 1945. gotovo šest mjeseci živjela pod restrikcijama jer nije dobivala hranu. Kada je nastupila glad, svi su jeli 400 kalorija dnevno, osim trudnica i djece koji su jeli 700 kalorija, a tu populaciju Nizozemska je nastavila redovito pratiti te su dokazali da su kasnije u životu zdravstveno najgore prošli oni koji su najdulje bili izloženi gladi. – Nije problem ako ste prilagođeni kad vas čeka glad, problem je kada promjene nastupe odjednom – poručila je prof. Kolaček. Dvanaest posto Hrvata ponudilo bi novac da dobije ili zadrži posao, pokazalo je istraživanje o rasprostranjenosti prijevara provedeno u regiji Europe, Bliskog istoka, Indije i Afrike (EMEIA), koje je predstavljeno u petak na konferenciji “Jačanje integriteta hrvatskih poduzeća u suzbijanju korupcije – Izazovi korporativne usklađenosti”. Konferenciju su u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije organizirali Međunarodna trgovačka komora Hrvatska, Hrvatska gospodarska komora te Veleposlanstvo Kraljevine Norveške. Predstavljajući rezultate istraživanja o rasprostranjenosti prijevara, menadžerica u Odjelu za istrage prijevara Ernst&Young Zorica Palac istaknula je da je istraživanje provedeno od studenoga 2016. do siječnja ove godine na uzorku od 4100 ljudi u 41 zemlji svijeta, od čega je 100 osoba bilo iz Hrvatske. Ispitani su bili na različitim pozicijama, od radnika do najvišeg menadžmenta. Na pitanje “biste li ponudili novac da dobijete ili zadržite posao” 12 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je potvrdno. Pritom je zanimljivo da bi se za takvu koruptivnu radnju teže odlučili zaposlenici stariji od 45 godina – samo jedan od 10 anketiranih napravio bi to. Nadalje, zaposlenici u Hrvatskoj najčešće i ne znaju kome bi prijavili uočene nepravilnosti vezane uz korupciju. Tako je na pitanje “postoji li u vašoj organizaciji linija za prijavu nepravilnosti” samo šest posto hrvatskih ispitanika odgovorilo potvrdno. S druge strane, čak 67 posto hrvatskih ispitanika ne bi prijavilo nepravilnosti, i to isključivo zbog straha za osobnu sigurnost. Na globalnoj razini, jedan od rezultata istraživanja pokazao je da su zaposlenici na višim pozicijama, prije od onih na nižim, spremni dati lažnu informaciju kako bi poboljšali svoju poziciju u tvrtke. – Prijevarne sheme postaju sve sofisticiranije i brzo se mijenjaju. Rezultati ankete otkrivaju i nedovoljnu osviještenost zaposlenika, poslovnih partnera i kupaca o prijevarama – tvrdi Palac. – Prema podacima UN-a, korupcija je najveća pojedinačna prepreka gospodarskom i socijalnom razvoju u svijetu. Smatra se da se svake godine plati jedan trilijun dolara za mito, dok se 2,6 trilijuna dolara ukrade kroz korupciju, što je više od 5% globalnog BDP-a – istaknula je zamjenica voditelja predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić. milijuna kuna
Bolesti koje su harale svijetom nestale su, a druge su naglo počele rasti INES STRENJA LINIĆ: Trebamo sveobuhvatan novi zakon o socijalnoj skrbi... Ovaj zakon je dobar iskorak, ali očekujemo još i bolji