Imamo uvjete, ali se slabo ulaže u zimski turizam
Gorani se ljute – planova nema, a skijališta nam propadaju
Ministarstvo turizma ima strategiju do 2020. kojom se predviđa razvoj planinskog turizma, a to uključuje ulaganje u Bjelolasicu, Papuk... Snježana Bičak, Radmila Kovačević Hrvatska nema ozbiljnu ski-ponudu, ali je unatoč tome jedna od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija koja je zimi atraktivna zbog niza adventskih događaja, od kojih samo zagrebački Advent, prema podacima Ministarstva turizma, generira potrošnju od 390 do 438 milijuna kuna. No, razvoj planinskog i sportskog turizma ipak je prepoznat u Strategiji razvoja turizma do 2020. kao proizvod na kojima će se temeljiti budući razvoj turizma. Za sada, kada je u pitanju skijanje, iako imamo Gorski kotar kao sinonim za zimu i snijeg, možemo računati na skijanje samo na dvije lokacije; u Čelimbaši u Mrkoplju te na Platku, koji je najveće hrvatsko skijalište na kojem se i ovih dana može skijati na prirodnom snijegu.
Nedovoljna zarada
– Razvoju ozbiljnog skijaškog turizma u Hrvatskoj ne idu naruku prirodne predispozicije jer skijanje ovisi o tome hoće li i kada biti snijega. Usto, nužno je osuvremenjivanje postojećih i novih centara planinskog turizma, poput Bjelolasice, Platka, Begova Razdolja, Bijele kose, Papuka i sličnih destinacija. Nužno je i izgraditi ili osuvremeniti žičare, uspinjače i slično, zatim sustave za proizvodnju snijega i staza za planinski turizam – svjesni su u Ministarstvu. No, to su tek planovi, a situacija na terenu je drugačija. Gorani tvrde kako zapravo nema nikakvih planova za razvoj zimskog turizma, da postoje samo planovi za sustavno uništavanje šuma u tom kraju. Od tri goranska skijališta: mrkopaljska Čelimbaša, delnički Petehovac i tršćanski Rudnik, ove će se zime moći skijati samo na Čelimbaši. – Zahvaljujući 30.000 kuna, koliko nam je Primorsko-goranska županija odobrila za atest za žičaru, imat ćemo skijalište. Da nije bilo tog novca, ne bismo to sami mogli platiti. Moramo sanirati i oštećenja nastala tijekom rušenja stabala zaraženih smrekovim pot- kornjakom uz stazu žičare. Čekamo Hrvatske šume da odrade svoj dio posla kako bismo dobili i atest. Onda čekamo snijeg, mora ga biti barem pola metra da bismo imali skijalište. Ono je postalo popularno, vikendima znamo imati oko 200 do 300 skijaša i tada doista čitavo mjesto živne. No, bez dodatnih ulaganja, sva zarada koju imamo na skijalištu nije dovoljna da bi se pokrili troškovi – kaže Josip Brozović, načelnik Mrkoplja. Iduće bi godine, vjeruje situacija mogla biti znatno bolja u Begovu