Napreduju radovi na željezničkoj dionici između Dugog Sela i Križevaca
ženama i držim ga u potpunosti neprihvatljivim te se zalažem da se instrumenti za borbu protiv nasilja nad ženama dosljednije primjenjuju. Istanbulsku konvenciju ne vidim kao učinkovito sredstvo borbe protiv nasilja nad ženama jer ona ne donosi nikakav revolucionaran instrument borbe protiv nasilja, koje države članice već ne bi imale te krši načelo supsidijarnosti. Ratificiralo ju je pola od svih država članica Europske unije te je potrebno zapitati se zašto polovica zemalja članica to nije učinila? Istanbulska konvencija prvi je međunarodni ugovor u povijesti Vijeća Europe u čijem sastavljanju nisu sudjelovale države članice na koje bi se ta Konvencija trebala odnositi, već ju je pripremala „ad hoc“stručna skupina, a države su preko Vijeća Na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj – rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na željezničkoj dionici Dugo Selo - Križevci, unatoč nešto slabijoj dinamici u odnosu na planirano, teku radovi na više lokacija gradilišta. Radovi se izvode na otvorenoj pruzi i kolodvorima, prvenstveno kolodvorima Vrbovec i Gradec, i to radovi na tzv. gornjem ustroju koji se intenzivirali početkom prosinca. Na radovima gornjeg ustroja koji u osnovi uključuju izradu zastora od tucanika, polaganje armirano betonskih pragova, novih tračnica, vezanje i montažu kolosijeka, dopunu tucanika i strojno reguliranje i planiranje kolosijeka te ugradnju skretnica rade tvrtke DIV d.d. te DB Bahnbau Grupa koja je na ovome projektu angažirana kao podizvođač. DB Bahnbau Grupa je tvrtka je u 100 postotnom vlasništvu grupacije njemačkih željeznica, DB AG, a zadužena je za projektiranje, planiranje, izgradnju i održavanje infrastrukturnih podsustava, posebice željezničke infrastrukture, uključujući pružanje usluga željezničkog prijevoza i sve aktivnosti koje doprinose ranije navedenoj namjeni. Na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka na željezničkoj dionici Dugo Selo - Križevci DB Bahnbau Grupa kao podizvođa tvrtke DIV d.o.o. izvodi neke od specifičnih radova gornjeg ustroja kao što su radovi na polaganju pragova portalnim kranovima, strojno reguliranje kolosijeka po smjeru i visini, strojno planiranje zastorne prizme, zavarivanje kolosijeka u dugi trak uz otpuštanje napona te ugradnju prethodno montiranih skretnica kolosiječnom dizalicom. Tako je u tzv. „zatvoru pruge“, odnosno u periodu privremene obustave željezničkog prometa za potrebe izvođenja radova u periodu od 8 sati 1. prosinca do 5 sati 2. prosinca 2017., ugrađena prva skretnica na području budućeg kolodvora Gradec. Radi se o jednoj od ukupno 6 skretnica radijusa 1200 koja upravo zbog svojih iznimnih dimenzija (cca 65 m dužine) i konstrukcije omogućuje brzinu prometovanja vlaka u pravcu od 160 km/h odnosno 100 km/h pri skretanju. Do sada je na hrvatskoj željezničkoj mreži bilo samo dvije takve skretnice tako da će i po toj karakteristici budući kolodvor Gradec biti posebno mjesto na željezničkoj mreži u RH. Uz radove na gornjem ustroju, izvode se i svi ostali radovi na pruzi vezani uz izradu nasipa i zaštitnog sloja, odvodnju i slično, ali i radovi na mostovima, propustima, nadvožnjacima, zidovima za zaštitu od buke, signalno - sigurnosnim elementima, elementima kontaktne mreže i napajanju, telekomunikacijama itd. Pored aktivnosti na gradilištu provode se i brojne ostale aktivnosti u izdvojenim pogonima vezane uz izradu armirano betonskih nosača, pragova, skretnica, privremenih mosnih konstrukcija, stupova kontaktne mreže, pilota, betonskih platica i panela zidova za zaštitu od buke, kao i signalno sigurnosne i telekomunikacijske opreme. Radovi na projektu Dugo Selo – Križevci započeli su srpnju 2016 godine te iako određene aktivnosti nisu izvedene sukladno vremenskom planu, obnova i modernizacija ove važne željezničke dionice koja je dio Mediteranskog koridora, a koji se u RH proteže od državne granice s Mađarskom do Rijeke, napreduje iz mjeseca u mjesec. Projekt vrijedan milijardu i 500 milijuna kuna s 85 posto se sufinancira sredstvima EU fondova, konkretno iz Operativnog programa za koheziju i konkurentnost u kojem je financiranje omogućeno do 2023. godine. SADRŽAJ OMOGUĆILA HŽ INFRASTURUKTURA ministara “samo” prihvatile finalni tekst bez javne rasprave i bez glasovanja.
Najspornija je definicija roda?
Definicija roda, kako stoji u ovoj konvenciji, pretpostavlja da se čovjek ne rađa kao muško ili žensko, već da je njegov „rod“stvar njegova osobnog izbora. To je u suprotnosti s Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda koji kaže da se rod odnosi na dva spola – muški i ženski – što je do danas jedina međunarodna pravno obvezujuća definicija. Nasilje nad ženama možemo suzbiti primjerenim odgojem u obiteljima, obrazovanjem u školama, poduzimanjem konkretnih mjera u državama članicama provedbom zakona koje smo usvojili, a ne uvođenjem novih ideologija.
Prošle ste godine organizirali u EU parlamentu izložbu o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu. Kakav je odjek imala?
Izložba je imala izvrstan odjek, ne samo po velikom broju gostiju, nego i po plodovima koji su proizišli iz same izložbe i konferencije koja ju je pratila, a na kojoj se govorilo o humanitarnom djelovanju našeg blaženika. Sjećate se, vjerujem, i reakcija Republike Srbije koja je smijenila svog šefa Stalne misije Republike Srbije pri EU, jer je dobio zadatak spriječiti održavanje moje izložbe, u čemu nije uspio.
Zašto ste je organizirali u Europskom parlamentu?
Izložbu sam organizirala jer sam Europu i svijet željela upoznati s likom i djelom blaženog, a nadamo se uskoro i svetog Alojzija Stepinca. Nakon Bruxellesa izložba se vratila kući u Hrvatsku te je postavljena u Zagrebu, Sisku, Osijeku, Vukovaru, Krašiću, Šibeniku i u susjednoj nam Bosni i Hercegovini. Alojzije Stepinac bio je preziran i progonjen od totalitarnih režima pod kojima je živio, no bio je svet već za vrijeme svog života pokazujući djelotvornu ljubav kroz spašavanje više od 27 tisuća djece i žena i uspostavu Caritasa, ali i čuvajući dušu hrvatskoga naroda u vrlo teškim vremenima.
To ste rekli i papi Franji u susretu s njime. Je li točno da vam je rekao da je Stepinčeva kanonizacija neupitna?
Da, točno je. Sveti Otac to mi je rekao prilikom audijencije za sudionike osmog susreta Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca održanog u kolovozu ove godine. Papi Franji tom sam prilikom i poklonila knjigu: „Stepinac – put svetosti“koju sam izdala nakon izložbe i konferencije održane u Europskom parlamentu. S papom sam otvoreno podijelila očekivanja hrvatskoga katoličkog puka o skoroj Stepinčevoj kanonizaciji te sam mu rekla kako molimo na tu nakanu na što mi je Sveti Otac rekao kako će bl. Alojzije Stepinac biti proglašen svetim. Osim toga, prilikom održavanja radne grupe Europske pučke stranke „Bioetika i ljudsko dostojanstvo“u Vatikanu u lipnju ove godine, mons. Cyrilom Vasile, tajnik za Istočne crkve rekao je kako je papa, proglasivši Stepinca blaženim, već iskazao svoju vjeru u njegovu svetost, a sam čin proglašenja svetim će biti sljedeći korak koji će se dogoditi onda kada se treba dogoditi. Također je napomenuo kako je put od blaženstva do svetosti ponekada godinama dug, a ponekad rekordno brz, ali ne zbog dovođenja u pitanje svetosti osobe, nego obilježja vremena u kojem do proglašenja dolazi, a koje je često politički obojeno.
Kako izgleda vaš prosječan dan u Bruxellesu: gdje provodite slobodno vrijeme, kamo izlazite, s kime se družite… ?
Budući da u Bruxellesu ne živim, već radim, stižem u ponedjeljak rano ujutro te odlazim iz Bruxellesa u četvrtak predvečer. Tempo je ovdje takav da gotovo i ne ostaje vremena za druženja ili neke neformalne razgovore jer preko tjedna radim i po 14 sati dnevno, a svaki vikend sam u Hrvatskoj gdje se susrećem s građanima, stručnjacima, udrugama, a kad imam priliku, obilazim državne institucije. U Bruxellesu me najviše razveseli kada imam goste iz Hrvatske s kojima ponekad uspijem otići do centra grada, a nastojim posjetiti i događanja koja organiziraju drugi kolege zastupnici ili hrvatska predstavništva u Bruxellesu.