TKO SU BILI TAJANSTVENI TEMPLARI
HISTORY DONOSI SPEKTAKULARNU SERIJU O NAJTAJNIJEM VOJNOM PORETKU
Serija se bavi srednjovjekovnom diplomacijom i odnosima među silama, a briljira Jim Carter u ulozi ciničnog pape Bonifacija VIII.
Templari su vjerojatno najtajanstveniji i najkontroverzniji vojni red u povijesti. Moćni i bogati, savršeni ratnici i vješti diplomati, templari su obilježili srednji vijek ne samo svojim vojnim pobjedama i porazima te odnosom prema Svetoj zemlji već i ulogom u političkom životu Europe, pri čemu je impresivna njihova diplomatska uloga u kreiranju međunarodnih odnosa. Tajni mit o njima pokušava nam raspetljati, i to vrlo impresivno i raskošno, nova serija “Sumrak templara” (“Knightfall”) koju je producirao History, a od petka se kod nas može gledati na HBO GO aplikaciji te od jučer i u redovitom programu HBO-a. Tko su bili ovi elitni ratnici, jesu li bili prekaljeni, neemotivni vojnici koji su se strogo držali svojih zavjeta ili su i oni bili osjećajni ljudi i zaljubljivi grešnici? Jesu li bili preteče inkvizitora kao neka vrsta elitne papinske vojske ili su bili zaštitari koji su se brinuli o životima svih građana?
Preljub s kraljicom
Desetodijelna filmska priča “Sumrak templara” (koja nam u samome nazivu otkriva njihovu sudbinu) započinje slavnom bitkom za Akru, iz koje su se templari morali povući nakon što ih je napala moćna muslimanska vojska od sto tisuća vojnika. Ta je bitka snimljena u Dubrovniku, obrisi dubrovačke tvrđave prepoznatljivi su u nekoliko scena, pogotovo u sceni kada templari, zajedno s civilima, kršćanima i Židovima, napuštaju Akru, grad na obali Sredozemnog mora, jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na svijetu. – U Hrvatskoj smo proveli tjedan dana tijekom kojega smo snimili prizore Akre. Dubrovnik je prekrasan grad i njegovu smo ljepotu iskoristili za veliku bitku. Sagradili smo dva broda i imali stotine statista, pa ova bitka izgleda doista spektakularno – kazao je glumac Tom Cullen, koji igra glavnu ulogu, templara Landryja. Radnja se od početne izgubljene bitke u Svetoj zemlji i izgubljenog Svetog grala – najcjenjenije kršćanske relikvije – seli u Pariz, na dvor tadašnjega francuskog kralja Filipa IV. (Ed Stoppard) i njegove supruge, kraljice Ivane (Olivia Ross). Templar Landry, iako u gotovo bratskim odnosima s kraljem i unatoč celibatu na koji su se članovi reda zavjetovali, ljubaka s kraljicom Ivanom. U seriji paralelno pratimo nastojanja kralja Filipa IV. da ojača svoju vlast u Europi vjenčanjem kćeri Izabele (Sabrina Bartlett), odnose kršćana i Židova u francuskoj prijestolnici te potragu templara za Svetim gralom. Kralj Filip pomalo je romantiziran u ulozi prevarenog muža koji ne zna za kraljičine preljube s njegovim prijateljem, ali koji nastoji obnoviti supruginu ljubav i vratiti je u svoj krevet. Njegove su odluke razumne, pokušava vagati između pravednosti i realnosti, između emocija i logike, pa tako i kada treba odlučiti kome će dati ruku svoju kćeri – katalonskom ili engleskom princu. Od njegove odluke ovisi s kojom će od te dvije zemlje Francuska ući u savez: sa slabašnom Katalonijom ili moćnom Engleskom. I dok pragmatizam kralju nalaže da ide u savez s Londonom, za što navija i njegov politički savjetnik Guillaume de Nogaret (Julian Ovenden), klasični dvorski negativac koji je umalo izazvao pokolj nad Židovima, lomi se jer se kći želi udati za katalonskog princa, za što navija i njegova supruga. Stoga odlučuje odluku prepustiti papi Bonifaciju VIII. (izvanredni Jim Carter) koji se, dakako, odlučuje za katoličku Kataloniju. I tu počinje diplomatski politički rat na dvoru, ali među europskim silama. Iako po mnogočemu tipična povijesna priča s klasičnom naracijom, “Templare” ipak izdvaja vrlo sarkastičan ambijent, a posebno su dijaloški razigrani Papa i De Nogaret. “Što ste rekli, kome ćete dati Izabelinu ruku”, pita ga de Nogaret u jednom trenutku nakon duga papina monologa. “Nisam ništa rekao”, odgovorio mu je papa, na što je ovaj cinično uzvratio: “Ah, baš je rječito to vaše ništa.” I dok politika vuče svoje konce, ulica povlači svoje, pa na pariškim ulicama vlada bijes kršćana zbog bogatih Židova. Kada situacija kulminira i pripremi se veliki pokolj Židova, u igru upadaju templari i spašavaju ih. Iako su, kao i ostali crkveni redovi, polagali vječni zavjet na poslušnost papi, oni su se osjećali obveznim štititi sve građane bez obzira na religiju. Treći sloj ove složene povijesne priče odvija se unutar templarskog reda. Nervozni zbog čekanja da se vrate u Svetu zemlju i preuzmu je od arapskih vladara, odjednom spoznaju da Sveti gral ipak nije na dnu mora, već da se nalazi negdje u Francuskoj, te kreću u potragu za njim. “Sumrak templara” prva je cjelovita priča o ovim vitezovima – od njihovih pobjeda i poraza u Svetoj zemlji i sukoba s francuskom krunom, do događaja koji su prethodili propasti templarskog reda 1307. godine, na petak 13. Serija nam dočarava tko su bili članovi legendarnog bratstva ratnika redov nika, kako su živjeli i s kojim su vjerovanjima umrli. Raskošna je, kako i priliči projektima koje radi History, a autori Don Handfield i Richard Rayner ističu da je serija jeftinija od Igre prijestolja, ali i skuplja od većine drugih. – Dnevno smo obično koristili 400 do 450 statista, ima mnogo akcije i bitaka. Mislim da postoji veliko zanimanje za ovu priču. Čak je i George R. R. Martin, autor knjige “Igra prijestolja”, koristio mnoge toga iz templarskog razdoblja kao temelj za svoju priču. Postoje mnoge fikcijske serije i filmovi koji su izvučeni iz ovog vremena, a mi smo htjeli objasniti izvore ove priče i dočarati legende – kaže Handfield. Richard Rayner dodaje da serija ima niz sjajnih likova. – Ali ono što je čini dodatno sjajnom izvrsni su ženski likovi, poput princeze Izabele koja je poslije postala kraljica. Sabrina Bartlett, koja glumi princezu Izabelu, s ponosom govori o karakteru mlade princeze koju glumi. – Ona pokušava razumjeti kako iskoristiti svoju seksualnost, ljepotu i inteligenciju i manipulirati ljudima. S druge strane, njezini roditelji imaju pravo odabrati njezina muža, brak s britanskim kraljevskim nasljednikom mogao bi dati Francuskoj moć, ali ta je uloga za nju frustrirajuća. Ipak se udaje za muškarca kojega želi, ali on je izdaje i Izabela ga ubija na dan vjenčanja. Izvana je anđeoski i prijateljski nastrojena, ali iznutra – nikada ne znate što će učiniti – kaže o princezi glumica Sabrina Bartlett ističući da je buduća kraljica “u tim vremenima bila vrlo napredna, moderna i pametna jer je znala da može manipulirati ‘glupim’ muškarcima zbog svoje ljepote.
Legende o templarima
Priča o templarima nakon prve dvije odgledane epizode lijepo zaranja u povijesne odnose srednjovjekovne Europe, u ulogu pape te odnose između kršćanstva, islama i judaizma. Uloga templara bila je slojevita, djelovali su kao “država u državi”, moćan red pod zaštitom pape koji ima svoja stroga pravila, ali ih se i ne pridržava u svakom trenutku. Red je 1127. osnovao Hugo de Payens koji je zatražio službeno priznanje od Crkve i za svoje templare dobio zakonik na kojem se zasnivalo njihovo djelovanje. Organizacijski su bili podijeljeni na vitezove, klerike, perjanike i služeću braću, a na čelu reda je bio veliki meštar i Veliko vijeće. Vitezovi su bili dobro organizirani, pomno su kreirali političku scenu i ubirali poreze na područjima pod svojom kontrolom. To im je omogućilo bogatstvo, ugled i moć, kao i mogućnost regrutiranja novih mladih snaga. Brzo su se politički i vojno uspinjali, a imali su i postrojbe podijeljene na bogatije i siromašnije: vitezovi su činili oklopno konjaništvo, a pripadnici nižih društvenih slojeva laku konjicu. I služeća braća su se dijelila, i to na ekonome i svećenike. I tu ne završava priča o templarima jer su se oni bavili i – bankarstvom. Naime, mnogi su križarski vojnici stekli veliko bogatstvo koja su povjeravali templarima na čuvanje. Uz njih se vežu i brojne legende. Tako ih se osim petka 13., kao nesretni dan zbog masovnog pogubljenja templara, povezuje i s masonima. Postoje i priče da su Ameriku otkrili prije Kolumba. Tu je, na koncu, i mit o prokletstvu koje je izrekao njihov posljednji meštar Jacques de Molay. On je pod mukama priznao zločine templara, ali je prije smrti prokleo tadašnjeg papu Klementa V., francuskog kralja Filipa IV. i Guillaumea de Nogareta. Sva su trojica umrla u sljedećih 12 mjeseci, a kasnije i sva tri kraljeva sina, mlada i bez muške djece, što je dovelo do početka Stogodišnjeg rata. I nakon nestanka templara sa scene njihova je sjena ostala nad Europom.