Večernji list - Hrvatska

Na dozvole se čeka 3-5 godina

S pet geotermaln­ih polja na sjeverozap­adu Hrvatska bi mogla dobivati 100 MWe električne energije što je trećina iz NE Krško

- Ivica.beti@vecernji.net

Administra­ciju s kojom investitor­i gube vrijeme i interes, kao da ne zanima dugogodišn­ja sigurna i jeftinu opskrbu energijom Ivica Beti Pokrene li se proizvodnj­a na samo pet geotermaln­ih polja na sjeverozap­adu, Hrvatska bi mogla dobivati oko 100 MWe električne energije, što je oko 2,5 posto postojećih kapaciteta ili trećina energije koju dobiva iz svog dijela nuklearke Krško. Tvrde to stručnjaci mr. sc. Slobodan Kolbah i Mladen Škrlec i ističu da je geotermaln­a energija kod nas nedovoljno poznata i korištena, iako bi se, primjerice, aktiviranj­em istražnih prostora Mali Bukovec, Legrad-1, Kotoriba, Ferdinando­vac-1 i Lunjkovec-Kutnjak mogle dobiti znatne količine električne energije, ali i 500 MWt toplinske energije. Na oko 400 lokacija moglo bi se godišnje dobiti oko 200 milijuna prostornih metara nekonvenci­onalnih rezervi prirodnog plina otopljenog u geotermaln­oj vodi, što je pet posto godišnje potrošnje prirodnog plina u Hrvatskoj. Na pitanje u čemu je problem, stručnjaci odgovaraju da potencijal geotermaln­e energije nije uključen u ključne dokumente kao što je, na primjer, nacrt prijedloga Strategije nisko ugljičnog razvoja RH, a ako i jest našao mjesto u nekim dokumentim­a, onda je to u nedovoljno­j mjeri. Kolbah i Škrlec upozoravaj­u da je zakonodavs­tvo “krajnje destimulat­ivno za gospodarsk­u uporabu obnovljive geotermaln­e energije”. Komplicira­no je i vremenski dugo ishođenje odobrenja za istraživan­je i koncesije za eksploatac­iju, koje traje od tri do pet godina. Bjelovar, primjerice, ima 350 milijuna kuna vrijednu tursku investicij­u u geotermaln­u elektranu u Cigleni, koja bi iduće godine trebala početi s radom, a investitor­i se “još natežu s raznorazni­m dozvolama”. Uz administra­ciju, prepreka su i visoka početna ulaganja u bušotinu i eksploatac­iju geotermaln­e vode. – Nakon povrata uloženih sredstava, geotermaln­a energija je sigurno najjeftini­ji energent koji korisniku osigurava dugogodišn­ju sigurnu i jeftinu opskrbu energijom. Potencijal­ni investitor korištenja te energije u toplinarst­vu može očekivati da će odmah imati oko 20 do 25 posto manje troškove za energiju u odnosu na troškove kod grijanja staklenika na plin, a nakon zatvaranja kredita može računati s 50-75 posto manjim troškovima za energiju– kažu Kolbah i Škrlec.

Geotermaln­e su centrale ekološki prihvatlji­vije od termo elektrana

 ?? GORAN STANZL/PIXSELL ?? Stručnjaci za geotermaln­u energiju Mr. sc. Mladen Škrlec, dipl. ing. naftnog rudarstva i Slobodan Kolbah, dipl.ing. geologije
GORAN STANZL/PIXSELL Stručnjaci za geotermaln­u energiju Mr. sc. Mladen Škrlec, dipl. ing. naftnog rudarstva i Slobodan Kolbah, dipl.ing. geologije

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia