Dionice rasle šest i pol tisuća posto

Vlasnik najbrže rastuće mađarske kompanije i investitor u NK Osijek hvali se da su mu pomogli Bog, sreća i – Viktor Orbán zoran.vitas@vecernji.net Postoji jedna dionica koja ima još i veći rast od bitcoina. Prema pisanju utjecajnog Bloomberga, riječ je o – Konzumu. Samo ne ovom našem, nego onom mađarskom. Dionice su tog konglomerata disperziranog poslovnog portfelja na mađarskoj burzi ove godine narasle za čak šest i pol tisuća posto za što je bitcoinu trebalo više od dvije godine. S nešto više od preračunato 15 centi za dionicu, cijena se popela na oko deset eura. K tome, nije nimalo ružičasto za ugro-Konzum izgledalo prošle godine. Prodaja je pala za 99 posto, kratkoročni dug povećao se za sedam puta, otpušteno je 86 posto zaposlenih. A onda je početkom veljače 20-postotni udio kupio stanoviti Lőrinc Mészáros gradonačelnik mjesta Felcsút, bivši instalater plina. Ali i nekada šulkolega mađarskog premijera Viktora Orbána koji je dječaštvo proveo u mjestu kojega je Mészáros gradonačelnik. U samo dva tjedna od objave te vijesti vrijednost se dionica Konzuma učetverostručila. Jedan je investitor na popularnom mađarskom webu Portfolio napisao – Sad stiže državni novac, ova će dionica eksplodirati! Od 2014. godine Mészárosevo se bogatstvo uvećalo za 15 puta pa je sada peti najbogatiji Mađar. A jasno je i kako je Felcsút najbogatije mjesto po glavi stanovnika, 2008. bili su 336. U Hrvatskoj ga znamo i po nečemu drugome, upravo je Lőrinc Mészáros prije gotovo dvije godine uložio u NK Osijek. “Tko zna, možda sam pametniji od Marka Zuckerberga”, izjavio je nedavno Orbánov prijatelj. Mađarski RTL izračunao je prošle godine kako su tvrtke povezane s Mészárosem i njegovom obitelji vrijedile 858 milijuna dolara. U jednom je intervjuu Mészáros je izjavio kako su za njegovo bogatstvo zaslužni Bog, sreća i – Viktor Orbán. Sada Konzum vrijedi 245 milijuna dolara i to nakon naglog skoka koji se dogodio u drugoj polovici ove godine. Prema pisanju Bloomberga, u prvom je polugodištu tvrtka imala prihod od prodaje od samo 140.000 dolara, no razgranate investicije u turizam ili financije preko novih podružnica uvećale su taj iznos za oko stotinu puta. To je privuklo i investitore. Ništa slično Konzumu nije viđeno još od kraja 90-ih godina i pojave Amazona. No, čak je i dionici Amazona za rast od šest tisuća posto trebalo dvije godine – od 1997. do 1999.

Kao i u slučaju obveznih mirovinskih fondova, mirovinska društva novac članova dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju ulažu na domaćim i stranim financijskim tržištima u različite vrste vrijednosnih papira. Naime, mirovinsko društvo ulaže taj novac s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskoga fonda radi osiguranja isplate budućih mirovina članovima mirovinskoga fonda. Sredstva mirovinskoga fonda ulažu se prema ulagačkoj politici te u skladu sa zakonskim odredbama. Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima propisuje dozvoljena ulaganja. Imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova prema zakonu se može sastojati od depozita te dionica, obveznica i instrumenata tržišta novca kojima se trguje na burzama u Hrvatskoj, drugim državama članicama Europske unije i/ili članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD). Dopušteno je i ulaganje u udjele u otvorenim investicijskim UCITS fondovima iz Hrvatske, druge države članice EU i OECD-a, kao i u otvorene i zatvorene alternativne investicijske fondove. Zakon dopušta i ulaganje u financijske izvedenice. Investicijska strategija ovisi i o pojedinom fondu. Tako članovi mogu birati između dobrovoljnih mirovinskih fondova izloženijih rizičnijoj imovini – poput dionica – te dobrovoljnih mirovinskih fondova s konzervativnijom ulagačkom strategijom, izloženijih obveznicama. Podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za kolovoz 2017. pokazuju da je šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova 85 posto od 3,64 milijarde kuna imovine uložilo u domaće vrijednosnice. U hrvatske državne obveznice pri tome je uloženo 57,5 posto imovine, a u domaće dionice 19,5 posto. Obveznice domaćih kompanija zauzimaju 7,5 posto imovine, a udjeli u hrvatskim investicijskim fondovima 0,5 posto. Što se tiče strane imovine, 4,2 posto imovine uloženo je u udjele u investicijskim UCITS fondovima, a istovjetni postotak uložen je i u strane dionice.