REVIZORSKO IZVJEŠĆE 2016.
Stranke u plusu 12 milijuna, u minusu SDP, HNS i Bandić...
Parlamentarne su stranke i respektabilan poslodavac jer je lani njih 16 zapošljavalo 207 radnika
U odnosu na novac koji stranke dobivaju na račun poreznih obveznika, prihodi od članarina i donacija ne čine ni trećinu tog iznosa Političke stranke u Hrvatskoj izuzetno lijepo žive jer su u 2016. godini na računima imale višak od gotovo 12 milijuna kuna, pokazalo je revizorsko izvješće.
Previše iz javnih izvora?
Od 36 revidiranih stranaka 27 ih je iskazalo višak prihoda nad rashodima, a devet manjak u ukupnom iznosu od 6,9 milijuna kuna. Stranke su ukupno uprihodile 147,5 milijuna, a potrošile 135,5 milijuna. Od toga su iz državnog proračuna dobile 77,7 milijuna, a iz lokalnih i županijskih gotovo 37 milijuna kuna. U odnosu na novac koji dobivaju na račun poreznih obveznika, prihodi od članarina i donacija ne čine ni trećinu tog iznosa. Članovi su strankama ukupno uplatili 11,4 milijuna kuna, a od donacija su namaknule 14,4 milijuna kuna. Toliki suficit na računima stranaka sugerira da bi se možda moglo razmisliti o iznosima koje stranke dobivaju iz javnih izvora. Smisao financiranja stranaka iz proračuna jest u tome da stranke što manje ovise o raznim interesnim centrima moći, pa ni na koji način ne sporim takvo financiranje, ali otvaramo pitanje je li ono preizdašno. Sve stranke nisu jednako atraktivne donatorima, pa tako HDZ (koji je na vlasti) prednjači u donacijama (8,1 milijun kuna), dok je SDP od donatora, primjerice, utržio tek 682,1 tisuću kuna. Donatorima je zanimljiv i Milan Bandić pa su ga lani pogurali s 1,8 milijuna kuna. Od parlamentarnih stranaka u minusu su tek tri – SDP, HNS i stranka Milana Bandića. SDP je u uvjerljivo najgoroj financijskoj situaciji jer je lani imao 3,27 milijuna kuna manjka na računu, a gotovo jednak minus vuku i iz prethodnog razdoblja, što znači da su socijaldemokrati ukupno u financijskoj dubiozi od 6,6 milijuna kuna. Treba napomenuti da je SDP izgubio parlamentarne izbore kao i lokalne, što je velikim dijelom utjecalo na njihove snižene prihode. HNS je zaronio za 837 tisuća, a Bandić 827,4 tisuća kuna. No Bandić tom minusu treba pridodati i onaj iz 2015. godine pa mu preostaje pokriti manjak od 1,6 milijuna kuna. I HNS iz prethodnih godina vuče minus veći od milijun kuna pa su kratki za gotovo dva milijuna kuna. Uvjerljivo najveći plus na računu ima HDZ, čak 7,2 milijuna kuna. Ništa lošiji nije ni Most koji je, unatoč manjku iz 2015. od 750 tisuća kuna, prošlu godinu završio s plusom od skoro 3,7 milijuna kuna.
Bandiću uvjetno mišljenje
Iako je na kraju godine iskazao manjak, Milan Bandić je u 2016. godini zabilježio neobično visok rast prihoda, od čak 214,2 posto. Najveći su mu prihodi iz proračuna. Bandićeva stranka jedna je od ukupno 12 stranaka kojima je Državna revizija dala uvjetno mišljenje, dok su bezuvjetno mišljenje dobile 22 stranke. Od parlamentarnih stranaka s uvjetnom ocjenom revizora prošli su HSS, HSLS, HSU, SDSS i Živi zid. Iz toga proizlazi da su najveće stranke – HDZ, SDP i Most – dobile bezuvjetno mišljenje za svoje financije. Parlamentarne su stranke i respektabilan poslodavac jer je lani njih 16 zapošljavalo 207 radnika. Na plaće zaposlenih stranke su lani potrošile ukupno 25,5 milijuna kuna.