U kunama gotovo polovica kredita građana – 47 posto
Kreditni rast ponovno se temelji na osobnoj potrošnji: za 5,5% rasli su nenamjenski krediti, dok stambeni stagniraju, čak su pali 0,2% valentina.wiesner-mijic@vecernji.net Prema podacima iz najnovije publikacije makroekonomskih kretanja HNB-a, nakon šest godina završilo je razdoblje razduživanja stanovništva. No, kreditni rast temelji se ponovo na osobnoj potrošnji: na godišnjoj razini gotovinski nenamjenski krediti rasli su 5,5 posto, dok stambeni krediti stagniraju – čak su pali 0,2 posto. Na kraju listopada ukupni krediti stanovništvu iznosili su 118,8 mlrd. kn, s rastom od 0,7% na mjesečnoj, odnosno 0,9% na godišnjoj razini. Sve se više zadužuje u domaćoj valuti; ukupni kunski krediti iznose 56,4 mlrd. kn, što je 8,2 mlrd. kn (17 posto) više nego u istom razdoblju lani. Devizni su krediti pali za 7,1 mlrd. kn (10,3 posto). U kunama je gotovo pola kreditnog portfelja građana: s 41 posto u listopadu 2017. udio kunskih kredita povećao se na 47 posto. U ukupnim je kreditima 52,1 mlrd. kn stambenih, od čega 25,4 posto kunskih, 6,4 postotna boda više nego lanjskog listopada. Gotovinski nenamjenski krediti dosegnuli su iznos od 42,9 mlrd. kn, s udjelom kunskih od 66,3 posto. Rast kredita korporativnom sektoru iznosi pet posto u prvih devet mjeseci 2017. – To je zdrav rast; nije puno, ali je oporavak. Najviše je kredita odobreno u turizmu, u ostalim sektorima je kreditna aktivnost slaba – prokomentirao je guverner Boris Vujčić predstavljajući makroekonomska kretanja i prognoze za 2018. Troškovi financiranja i dalje padaju i povijesno su na najnižim razinama, a likvidnost banaka je rekordna te Vujčić ističe da ima prostora za daljnji pad kamatnih stopa u 2018. No, bez dodatnog momenta gospodarskog rasta nije optimističan u pogledu kreditne ekspanzije banaka.