PRIJEDLOG JANDROKOVIĆU
Marijan: Zašto bi Sabor obilježavao mitološke bitke Jugoslavije?
Ranko Ostojić: Sabor treba obilježiti Bitku na Sutjesci
Među poginulima bilo je najviše Dalmatinaca, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada, Potpredsjednik SDP-a Ranko Ostojić pismom je od predsjednika Sabora, HDZ-ovca Gordana Jandrokovića zatražio da Hrvatski sabor 2018. godine postane pokrovitelj obilježavanja 75. obljetnice Bitke na Sutjeski koja se početkom ljeta 1943. godine vodila u Bosni i Hercegovini. U toj bitki je, naglašava Ostojić, sudjelovao, ali i poginuo veliki broj antifašista iz Dalmacije, a u kanjonu rijeke Sutjeske neuređena je i zapuštena kosturnica s posmrtnim ostacima poginulih partizana.
Nema službenog komentara
Jandroković se dosad nije službeno očitovao na ovaj prijedlog koji bi se pred članovima Predsjedništva Sabora mogao naći već početkom siječnja, no u neslužbenim razgovorima s HDZ-ovcima lako je shvatiti da malo tko razumije zašto bi jedna od najviših državnih institucija obilježavala taj ratni sukob u drugoj državi, bez obzira na brojne hrvatske žrtve. Pitanje je što o svemu misle HDZovi partneri u HNS-u. Razlog zašto bi Sabor bio pokrovitelj ove bitke ne vidi ni povjesničar Davor Marijan. – Ne vidim zašto bi Hrvatski sabor pokrivao mitološke bitke i datume neke druge države, u ovom slučaju Jugoslavije – zanima Marijana koji drži kako je Sutjeska bitka zapravo mitska, kako ona nema nikakvo realno značenje osim činjenice da je to bila klaonica i poraz. – Ostojić može osobno zapaliti svijeću za stradale na Sutjesci, ali ne vidim zašto bi to institucija trebala. Uostalom, SDP je obnašao vlast kad se obilježavala 70. obljetnica bitke pa nije od tadašnjeg predsjednika Sabora i svog stranačkog kolege Josipa Leke tražio da Sabor bude pokrovitelj obilježavanja te obljetnice – komentira Marijan podsjećajući kako je SDP za vrijeme svoje vladavine ukinuo pokroviteljstvo nad obilježavanjem Bleiburga. To pokroviteljstvo vratila je iduća HDZ-ova vlast, a upravo to obilježavanje ima male sličnosti s ovim posljednjim zahtjevom za pokroviteljstvo. Sličnost je, naime, u tome što se obljetnice održavaju izvan granica Hrvatske, Bleiburg u Austriji, a Bitka na Sutjesci, da Sabor prihvati pokroviteljstvo, u Bosni i Hercegovini. Tko bi ove godine organizirao obljetnicu Bitke na Sutjesci, još nije jasno, ali posljednjih godina organizacijom se bave antifašističke udruge i nevladine organizacije koje okupljaju antifašiste s prostora nekadašnje zajedničke države. U svome pismu predsjedniku Sabora Ostojić tako podsjeća da je među poginulima na Sutjesci bilo 40 posto Hrvata, no priznaje i različite interpretacije povjesničara o tome zašto je uopće toliko Hrvata bilo motivirano na ovu bitku koja se odvijala od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. godine. – Iako postoje različita gledišta o razlogu što se tako veliki broj Hrvata nalazio u partizanima, je li to bila pripadnost Komunističkoj partiji i ideologiji ili bunt protiv sporazuma Pavelića i Mussolinija kojim je veliki dio Dalmacije predan Italiji, poznato je da su se u tom razdoblju na Sutjesci nalazile četiri partizanske divizije i brigada zajedno s centralnom bolnicom što je zajedno iznosilo 22.148 boraca. U skladu s tablicama koje postoje, vidljivo je da su među partizanima na Sutjesci najbrojniji bili Dalmatinci, a Split i Šibenik jedini gradovi s četveroznamenkastim brojem boraca. Najviše je Dalmatinaca bilo i među poginulima, oko 3000, a najveće gubitke pretrpjela je Druga dalmatinska brigada s 800 poginulih – piše, između ostalog, Ostojić predsjedniku Sabora te dodaje kako se današnji povjesničari slažu oko toga da Dalmatince u rat nije otjerala ideologija, nego teror talijanskih fašista.
Veliki broj žrtava
Tražeći da Hrvatski sabor bude pokrovitelj obilježavanja Bitke na Sutjesci, tog ratnog događaja i velike tragedije za mnogobrojne obitelji, Ostojić podsjeća Jandrokovića kako su tada u zajedničkom napadu sile Osovine nastojale uništiti jugoslavenske partizanske jedinice te kako je zabilježeno više od 7500 žrtava.