Suficit je milijardu kuna, no druga su strana medalje nezaposleni i blokirani
Ministar financija Zdravko Marić pohvalio se da je država prošle godine poslovala u debelom plusu. Nažalost, ne osjećaju svi pozitivne brojke i rast BDP-a
Suficit države, lokalne uprave i samouprave te izvanproračunskih korisnika procjenjuje se od 0,3 posto BDP-a do čak 0,5 posto BDP-a
Prošla je godina godina preokreta u javnim financijama. Prvi put od samostalnosti, kako objašnjava ministar financija Zdravko Marić, država je poslovala u debelom plusu pa je u suficitu više od milijardu kuna. Suficit se procjenjuje od 0,3 posto BDP-a do čak 0,5 posto BDP-a kada se državnom proračunu pribroje podaci iz lokalne uprave i samouprava te izvanproračunskih korisnika. Ipak, Eurostat ima vrlo preciznu metodologiju izračuna suviška pa ćemo na službene podatke o poslovanju države pričekati do travnja. Premašena su sva očekivanja o kretanju javnog duga pa je on već ove godine na granici od 78 posto BDP-a, odnosno u godinu dana njegov je udjel u BDP-u pao gotovo pet posto. – Stvaramo uvjete da već na polovici našeg mandata premašimo cilj koji smo si zadali za cijeli mandat – istaknuo je Marić.
Blokirani ne osjećaju rast
Prihodi su premašili pet milijardi kuna u odnosu na originalni plan proračuna, potvrdio je Marić, a to pripisuje ne samo dobroj turističkoj sezoni već i poreznoj reformi. Manje je više, oduvijek tvrde ekonomski analitičari, a oslobađanje od dijela poreza podižući kupovnu moć u 2017. godini pridonijelo je znatnom poboljšanju ‘krvne slike’ državne riznice. Manji porezi i veća potrošnja podignuli su BDP za oko tri posto, odnosno utjecali su na širenje gospodarstva za desetak milijardi kuna novih ekonomskih aktivnosti. Ali izvrsne makroekonomske brojke kvari druga strana medalje na kojoj su brojni nezaposleni i blokirani građani. Broj blokiranih građana u gotovo šest godina povećao se za više do 110 tisuća, a dug zbog kojeg su blokirani skočio je s 13 na 42 milijarde kuna od 2012. godine. Ta skupina građana i dalje ne osjeća utjecaj rasta ekonomije. Iako je većina građana blokirana zbog neplaćanja režijskih i telekomunikacijskih računa, dio je blokiran i zbog dugovanja državi. Na prvoj listi poreznih dužnika objavljenoj u srpnju 2012. bilo je 102.370 duž- nika s ukupnim dugovima od oko 30 milijardi kuna. Tek se manji dio tog duga zaista i naplatio, a uglavnom je otpisan pa je u listopadu 2017. godine na listi ostalo 58 tisuća poreznih dužnika. Neki analitičari drže da je država često prerevna u naplati svojih potraživanja, ali ako znamo da je ostalo još najmanje 20 milijardi kuna nenaplaćenih poreznih obveza, jasno je da država ipak ponekad progleda kroz prste. Blokirani su počesto i dio statistike nezaposlenih, a tu je situacija znatno bolja nego u 2012., kada su u siječnju bile čak 334 tisuće nezaposlenih, dok je trenutačno oko 187 tisuća ljudi evidentirano na HZZ-u. Oni, poput građana koji su državu napustili u potrazi za novim prilikama i boljim standardom, predstavljaju drugu Hrvatsku kojoj rast BDP-a ne donosi nikakvu promjenu.
Projicirali javni dug od 92,5%
A zašto je uopće značajan podatak o suficitu? Pred nama je godina u kojoj država ima manje potrebe za zaduživanjem, a ako nastavi trošiti manje nego uprihodi, trebalo bi se dogoditi i da se poboljša kreditni rejting, a to znači i bolje kreditne uvjete za građane i gospodarstvo. U slučaju tvrtki to dovodi do jeftinijih i isplativijih investicija, a ulaganja do novih radnih mjesta i prilika za bolje radne uvjete i veće plaće, dok građanima bolji kreditni status države potencijalno donosi manje rate postojećih kredita i osjetno poboljšanje uvjeta na kreditnom tržištu. Marić je zabilježio odličan rezultat i treba nastaviti s politikom racionalne potrošnje državnog novca, a koliki smo iskorak napravili, najbolje pokazuju smjernice ekonomske i fiskalne politike iz srpnja 2015. koje su predviđale da će država u 2017. biti sedam milijardi kuna u minusu, prihodi proračuna 17 milijardi manji od ostvarenih, da će nezaposlenost biti tri posto veća nego što je imamo, a da će javni dug skočiti na 92,5 posto BDP-a i da će gospodarstvo rasti vrlo sporo, po stopi malo većoj od 1% BDP-a.
U tekućoj godini nema većih dospijeća dugova pa ni potrebe za većim zaduživanjem države
Na prvoj listi poreznih dužnika bile su njih 102 tisuće s dugom većim od 30 milijardi kuna