Rat protiv govora mržnje i lažnih vijesti
Usvojili su rigidan zakon NetzDG koji cilja na Facebook, Twitter, YouTube
Hrvatska u tom kontekstu nema poseban zakon koji bi regulirao društvene medije, a za sada u Vladinu planu nije ni ove godine Tanja Ivančić Kako spriječiti širenje govora mržnje, lažnih vijesti i ostalih ilegalnih sadržaja na društvenim mrežama i ostalim online platformama? Za sada pravog recepta nema, Facebook, Twitter i ostali tek su nedavno priznali da problem postoji, da je njihov te da ga pokušavaju riješiti dijelom algoritmima, dijelom “pješice”. Uspjeh je djelomičan. No nisu istrijebili širenje govora mržnje ni lažne vijesti, a kamoli da su uklonili sve ilegalne pojavnosti na svojim platformama. Njemačka je pak tu odlučila krenuti oštro tako što je usvojila rigidan zakon – NetzDG koji propisuje kaznu od 50 milijuna eura za one društvene medije koji u roku od 24 sata od prijave ne obrišu sporan sadržaj ili pak u “težim slučajevima” ako to ne učine u roku od sedam dana.
Zaposlili posebne inspektore
Facebook, Twitter i YouTube trenutačno su ciljane platforme koje inspektori njemačkog ministarstva pravosuđa već mjesec dana analiziraju. Naime, zakon je stupio na snagu u listopadu lani, ali je dodan rok za prilagodbu te je u punoj primjeni od početka 2018. Njemačka je već poznata članica EU koja pod posebnim povećalom prati što američki tehnodivovi rade i kako se ponašaju, stoga prijave i kazne Googleu, Facebooku i ostalima nisu neuobičajene. Na udaru novog zakona nisu samo veliki, već i svi oni koji imaju dva milijuna korisnika. I veliki i mali imaju obvezu ustoličiti posebnog agenta koji na prijave mora odgovoriti u roku od 48 sati. Za primjenu i implementaciju ovog zakona njemačka vlada zadužit će 50 ljudi. Europska unija pak nema poseban zakon koji regulira govor mržnje i lažne vijesti u online svijetu, izdala je tek smjernice za zemlje članice pozivajući društvene medije da brže uklanjanju neprimjerene objave. Hrvatska u tom kontekstu nema poseban ili specijaliziran zakon koji bi regulirao društvene medije, a kada je riječ o zakonima koji su na ovogodišnjem Vladinu zakonodavnom dnevnom redu, nema ništa sličnog. Točnije Hrvatska za sada nema u planu baviti se oštrijim sankcioniranjem društvenih mreža ili medijskih portala. Govor mržnje podliježe sankcijama u online svijetu kao i onaj u fizičkom, odnosno u sferi je kaznenog zakona.
Zapošljavaju administratore
Njemačka će zapravo poslužiti kao svojevrsni test. Mnogi protivnici zakona tvrdili su da će posljedice biti cenzura i sprečavanje slobode govora. Facebook je, primjerice, kao odgovor na njemački pritisak zapošljavao još administratora. I vjerojatno im je isplativije brisati svaki post koji je prijavljen kao neprimjeren negoli se izložiti sudskim procesima i kaznama. A samim time vjerojatno je da će izbrisati i ono što ne odgovara definiciji, odnosno potaknuti cenzuru.