Proces upitan jer roditelji ne žele da njihova djeca svjedoče
Tužiteljstvo ima snimku, no pitanje je je li to zakonit dokaz
Krešimir Bagarić pritvoren je zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, a za sada je predloženo saslušanje samo jedne svjedokinje ivana.jakelic@vecernji.net Djeca pred kojom je trenutačno pritvoreni Krešimir Bagarić (38) na satu vjeronauka, sumnja se, govorio da bi trebalo objesiti bivše predsjednike države Ivu Josipovića i Stjepana Mesića te bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić, nisu saslušana niti je predloženo da tijekom istrage protiv Bagarića budu saslušana kao svjedoci.
Tužiteljstvo ima problema
Naime, kako se neslužbeno doznaje, roditelji djece koja su pohađala vjeronauk u OŠ Matija Gubec, pred kojom je Bagarić 29. studenoga izgovorio neprimjerene rečenice, nisu dali pristanak za saslušanje djece. S obzirom na to da je riječ o osnovnoškolskoj djeci kojoj bi ispitivanje na policiji i na tužiteljstvu, a kasnije moguće i na sudu, bez sumnje bilo trauma, stav je roditelja razumljiv. S druge strane, tužiteljstvo bi moglo imati problema jer će bez iskaza djece teško dokazati tvrdnje da je Bagarić javno poticao na nasilje i mržnju. Istina, postoji snimka onoga što je Bagarić izgovorio. Snimilo ga je jedno dijete mobitelom i snimka je za sada dio istražnog spisa protiv Bagarića. No, nema sumnje da će Bagarićeva obrana problematizirati zakonitost te snimke, jer učenik koji je snimio što je Bagarić izgovorio u učionici, to je vjerojatno napravio bez Bagarićeva pristanka. A neovlašteno snimanje nekoga do sada se u sudskoj praksi tretiralo kao nezakonit dokaz, osim ako je riječ o izuzetno teškom kaznenom djelu koje je uz to iz nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva. U ovom slučaju riječ je o općinskoj, a ne županijskoj nadležnosti, pa je već samo zbog toga teško vjerovati da snimka s mobitela može ostati u spisu kao zakonit dokaz. Inače, Vrhovni je sud do sada samo u dva navrata ozakonio nezakonite snimke. Radilo se o slučaju bivšega vukovarskoga gradonačelnika Željka Sabe, optuženog i osuđenog zbog kupnje vijećničkih mandata, te u slučaju Border gdje je snimljen dogovor o prodaji hrvatskih putovnica balkanskim kriminalcima. S druge strane, u slučajevima Vrtići i Bundekfest gdje su suradnici gradonačelnika Milana Bandića optuženi za traženje i primanje mita te su ih neovlaštene osobe snimile kako to rade, Vrhovni je sud smatrao da se radi o nezakonitim snimkama pa su izdvojene iz spisa. Taj je stav Vrhovni sud zauzeo iako je niži sud smatrao da je riječ o zakonitom dokazu pravdajući to činjenicom da se dvoje odraslih ljudi pri zdravoj pameti na javnom mjestu dogovaralo o kaznennom djelu. No argumentacija nižeg suda nije bila dovoljno uvjerljiva za suce Vrhovnog suda. Obzirom na sve to bit će zanimljivo vijdet kako će se rasplesti priča u slučaju vjeroučitelja i snimke snimljene mobitelom. Što se tiče Bagarića, on je pritvoren zbog mogućeg utjecaja na svjedoke, a predloženo je saslušanje samo jedne svjedokinje. Drugim riječima, čim ona bude ispitana, Bagarić će biti pušten iz Remetinca.
Pritvoren nakon mjesec dana
Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu sumnjiči ga da je na satu vjeronauka iznio neprimjerene stavove, čija je nakana bila da “izazove netrpeljivost i spremnost na nasilno ponašanje prema pripadnicima srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovijesti”. Sumnjiči ga se i da je podučavajući djecu kao vjeroučitelj iznosio diskriminatorne stavove te iskazivao prijezir i nesnošljivost prema pripadnicima spomenute nacionalnosti i vjeroispovijesti. Tužiteljstvo smatra da je Bagarić tako učenicima nametao iznesene stavove čime je kod njih izazvao “osjećaje mržnje, odbojnosti i prihvaćanja agresije prema dvjema osobama, kao i pripadnicima srpske nacionalnosti i muslimanske vjeroispovijesti”. Sporne rečenice Bagarić je izgovorio u učionici još 29. studenog, a malo nakon tog događaja snimka onog što je izgovorio dospjela je u medije. Pritvoren je mjesec dana nakon izgovorenog u učionici, a na ispitivanju se branio šutnjom. USKOK je podigao optužnicu u akciji Azija kojom je optuženo 57 osoba, od kojih je devet hrvatskih državljana, a ostalo su kineski. Optuženo je i 39 trgovačkih društava, a tereti ih se za zločinačko udruženje, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaju poreza... Prema optužnici, od veljače 2013. do 30. studenog 2016. proračun su oštetili za oko 14 milijuna kuna, a od trgovačkih društva do sada je oduzeo 5,1 milijun kuna nepripadno stečene imovinske koristi. Optuženici se terete da su osnivali trgovačka društva koja su izdavala nevjerodostojne račune za robu koja nije isporučena. Nakon plaćanja ispostavljenih računa novac je podizan u gotovini te je potom, uz zadržavanje dogovorene provizije od osam posto, vraćan okrivljenim trgovačkim društvima, čime im je omogućeno evidentiranje nevjerodostojnih računa u poslovnim knjigama te umanjenje osnovice za obračun PDV-a.