$ / kuna 6,173

Osim osiguravanja političke i financijske podrške, i ekonomske nejednakosti država golem su dio problema, ističu u BCG-u jolanda.rak-sajn@vecernji.net Svijet ima sredstva za ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, ali su šanse da ih ostvari neznatne. Vlade, organizacije i pojedinci trebali bi udvostručiti napore da ograniče globalno zagrijavanje, a u isto vrijeme moramo se početi pripremati za topliji planet, upozoravaju eksperti The Boston Consulting Groupa (BCG). Klimatolozi su se, podsjetimo, konsenzualno usuglasili kako bi za postizanje cilja Pariškog sporazuma, prema kojem se globalni rast prosječnih temperatura do 2100. mora ograničiti na razinu ispod dva stupnja Celzijusa u odnosu na razine s kraja 19. stoljeća, bilo nužno da se rast prosječnih temperatura preokrene do 2025.

Nemoguća misija?

Prema istraživanju The Boston Consultingovog Henderson Instituta, za postizanje takvog cilja potrebna je sveobuhvatna globalna primjena najnaprednijih tehnologija u proizvodnji, štednji i potrošnji energije, kao zajednički pothvat vlada i regulatora cijelog svijeta. No, osim što je politički iznimno izazovan, to je i iznimno skup pothvat. On prema procjenama stručnjaka instituta zahtijeva ulaganja od 19 do 21 bilijuna dolara od danas do 2030., koja bi pokrila tek uvođenje tehnologija, mjere energetske učinkovitosti te zamjenu postojećih, konvencionalnih onečišćivača, a do 80% tih sredstava trebale bi uložiti države u razvoju. – Ekonomske nejednakosti država golem su dio ovog problema – tvrde u BCG-u. Čak i ako Kina, sve članice EU, razvijene azijske države i SAD ograniče svoje emisije stakleničkih plinova, ciljevi Pariškog sporazuma i dalje ne bi bili ostvarivi ne ograniče li svoje emisije i države koje nisu članice OECD-a, tzv.

Dekarbonizacija budućnosti – što više električne energije iz sunca i vjetra