Čak 115,3 stupnjeva razlike
Predgrađe Sydneya bilježi rekordnih 47,3 stupnja, a Mount Washington u Sjedinjenim Državama minus 68 stupnjeva
Temperaturni ekstremi obilježili su kraj ovoga tjedna – ekstremna vrućina u Australiji i ekstremna hladnoća u SAD-u Nedjelja je bila najtopliji dan od 1939. godine u Sydneyu gdje je temperatura u predgrađu Penrith dosegnula 47,3 Celzijevih stupnjeva i zbog vrućine bio je prekinut teniski meč Australian Open. Meteorološki zavod prvotno je objavio da je to najtopliji dan na području Sydneya kad je temperatura dosegla 47,1 stupnjeva u zapadnom predgrađu Penrithu. Na stadionu gdje se igra kriket bilo je izmjereno 57,6 stupnjeva u sredini terena.
Najsuše i najtoplije
U širem području Sydneya nametnuta je zabrana paljenja vatre kako bi se izbjegao rizik od požara, koji su uobičajeni u ljetnom razdoblju u Australiji. U rujnu 2017. Australci su upozoreni da se pripreme na opasno razdoblje požara nakon jedne od najsuših zima dosad. Stručnjaci su upozorili da su temperature kopna i mora pogođene klimatskim promjenama koje vode još ekstremnijim vremenskim uvjetima. Zbog relativno male naseljenosti (24 milijuna stanovnika) u odnosu na svoju površinu i velike ovisnosti o ugljenu kao energentu, Australija je jedan od najvećih svjetskih onečišćivača stakleničkim plinovima po stanovniku. I dok se Australija prži na izuzetno visokim temperaturama, u Sjedinjenim Državama i Kanadi caruje hladnoća. Tako je Mount Washington u saveznoj državi New Hampshire bio jedno od najhladnijih mjesta na svijetu s minus 68 Celzijevih stupnjeva. Iz meteorološkog opservatorija na toj planini kazali su da je zbog jakog vjetra osjećaj hladnoće kao da je minus 75 stupnjeva.
Globalno zagrijavanje
Od hladnoće i u prometnim nesrećama čiji je glavni uzrok loše vrijeme u SAD-u je poginulo 19 ljudi, a dvoje ih je smrtno stradalo u Kanadi. Američki gradovi zatrpani su snijegom, a cestovni, željeznički i zrakoplovni prijevoz uglavnom je u kolapsu. Stanovnici New Yorka ispraznili su samoposluge, cijene prirodnog plina za grijanje strelovito rastu zbog izuzetno povećane potrošnje. Američka meteorološka služba i brojni klimatolozi upozoravaju da su ovakve pojave izravna posljedica globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Ovoga puta riječ je o “cikloni bombi” koja je fatalna kombinacija kišnih oblaka koji vuku vlagu iz tropa i polarnog zraka koji se spušta sa Sjevernog pola.