Svakoj 11. ženi u Hrvatskoj trenutačno prijeti rak dojke
U prva tri ciklusa probira otkriveno je 3500 karcinoma dojke
Rano otkrivanje bolesti u zdravoj, asimptomatskoj populaciji jedan je od načina unapređenja zdravlja na populacijskoj razini. Krajnji cilj svakog probira je rano otkrivanje bolesti, smanjenje smrtnosti te poboljšanje kvalitete života oboljelih. Dvije su osnovne vrste programa probira: organizirani i oportunistički. U organiziranom probiru postoje jasno definirane procedure svih postupaka, a ciljna populacija se aktivno poziva na pregled uz odgovarajuće praćenje i evaluaciju rezultata provedbe. Oportunistički probir obavlja se na zahtjev pojedinaca, a najčešće prema preporuci liječnika primarne zaštite. Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u svijetu, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. Prema procjeni GLOBOCAN-a, Međunarodne agencije za istraživanje raka, Hrvatska je 2012. bila na 24. mjestu među 40 zemalja Europe po incidenciji od raka dojke, a na 19. mjestu od zemalja Europske unije. Prema procjeni GLOBOCAN-a za 2012., po mortalitetu od raka dojke Hrvatska je na 15. mjestu među 40 europskih zemalja, a na 9. mjestu među zemljama Europske unije. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj su 2014. godine zabilježene 2644 novooboljele žene (stopa 119,2/100.000), a od te zloćudne bolesti umrlo je u 2015. godini 1038 žena (stopa 47,7/100.000), a u 2016. godini 990 žena (stopa 45,8/100.000). Svakoj jedanaestoj ženi u Republici Hrvatskoj trenutačno prijeti rak dojke, a sljedećih godina može za očekivati daljnji rast broja oboljelih. Broj oboljelih i umrlih žena od raka dojke raste s dobi, značajnije nakon 45. godine života. Porast mortaliteta od raka dojke zabilježen je u europskim zemljama pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Zaustavljanje porasta smrtnosti ili početak pada zamijećen je sedamdesetih i osamdesetih godina u nekima od zapadnih europskih zemalja te u SAD-u, Kanadi i Australiji. To su zemlje koje su prije nekoliko desetljeća započele s organiziranim programima ranog otkrivanja raka. U Europi primjerice Švedska, Finska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo snizili su mortalitet od raka dojke.
Cilj je otkriti rak u početku
Prepoznavši veličinu tog javnozdravstvenog problema, a sukladno preporukama Međunarodne agencije za istraživanje raka i Vijeća Europe te uzimajući u obzir i rezultate pojedinih zemalja Europske unije, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 29. lipnja 2006. godine usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Cilj je Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke smanjenje smrtnosti od raka dojke, otkrivanje raka dojke u početnom stadiju u što većem postotku te poboljšanje kvalitete života bolesnica s rakom dojke. Osnovna metoda probira je mamografija, visokokvalitetna slikovna dijagnostička metoda u otkrivanju malignih bolesti dojke. Mamografijom se rak otkriva godinu do tri godine prije no što ga žena može napipati, a njome se otkriva i rak koji je premalen da bi bio otkriven kliničkim pregledom. Unatoč njezinoj izuzetnoj vrijednosti i nezamjenjivosti u otkrivanju karcinoma, važno je naglasiti da se mamografijom ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, posebice radi li se o dojkama s gustom žljezdanom strukturom. Kod žena s takvom strukturom dojki potrebno je učiniti i UZV pregled dojki. Nositelj Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke je Ministarstvo zdravlja RH, ono je imenovalo Povjerenstvo za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke koje obavlja poslove vezane uz organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete i drugih poslova prema uputi ministra u sklopu programa mamografskog probira. U organizaciji i provedbi programa sudjeluju brojne institucije: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, radiološke jedinice, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, liječnici obiteljske medicine, patronažna služba. Planiranje, organiziranje, vođenje i koordiniranje programa provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravlja i povjerenstvom koje je imenovao ministar zdravlja. Organizacija, provedba i osiguranje kvalitete mamografskog probira provodi se sukladno europskim smjernicama (European guidelines for quality assurance in breast cancer screening and diagnosis) odnosno sukladno hrvatskim smjernicama (Hr- vatske smjernice za osiguranje kvalitete probira i dijagnostike raka dojke) predstavljenima u listopadu 2017.
Očekuje se pad smrtnosti
Ciljna skupina su žene u dobi od 50 do 69 godina koje se poziva na mamografski pregled, interval probira je svake dvije godine, a obuhvaćene su sve žene u RH neovisno o statusu osiguranja. Do sada su završena četiri ciklusa pozivanja žena, a peti je u tijeku. Godišnje se u sklopu programa pozove 300.000 žena na mamografski pregled, a prosječno ih se u Hrvatskoj odazove 60 posto. Pojedine županije, primjerice Međimurska i Bjelovarsko-bilogorska, imaju odaziv visokih 70 do 80 posto. U prva tri ciklusa otkriveno je 3500 novih karcinoma dojke. Danas nakon uvođenja programa probira udio novootkrivenih karcinoma dojke u lokaliziranom stadiju u dobi od 50 do 69 godina je 60 do 70 posto, a prije uvođenja programa probira taj udio je bio samo 40 posto. S obzirom na to da nakon uvođenja programa probira otkrivamo sve više karcinoma dojke u početnom stadiju, kada je i uspješnije liječenje raka dojke, može se uskoro očekivati i pad smrtnosti od te opake bolesti. Znamo da zasad nije moguće spriječiti nastanak raka dojke, no upravo je zato najvažnije rano otkrivanje bolesti, kada se više od 90 posto bolesnica s rakom dojke može izliječiti. Stoga i dalje treba poticati žene da se brinu o svome zdravlju i da se odazovu na redovite mamografske preglede, kada se rak dojke može otkriti u lokaliziranom stadiju u kojem se očekuje visok stupanj izlječenja. Zaključno, ovaj dokazano najuspješniji i po obuhvatu populacije najmasovniji javnozdravstveni program probira treba i dalje provoditi i nadograđivati kako bi što boljim odazivom žena na mamografske preglede uspješnost izlječenja od raka dojke bila još veća.
Mamografijom se ne može prikazati 15 do 20 posto karcinoma dojki, za pojedine treba i UZV