Večernji list - Hrvatska

Budite zdravi cijelu godinu uz savjete liječnika

Stručnjake smo pitali kada ići na preglede i koje obvezno obaviti

- PRIPREMILA: Ana Abrahamsbe­rg

Ginekolog, kardiolog, dermatolog, fizioterap­eut... Sve te struke potrebne su nam da bismo bili zdravi i na vrijeme otkrili bolesti Kada smo razmišljal­i kako vas motivirati da se bolje i kvalitetni­je pobrinete u novoj godini za svoje zdravlje, razmišljan­ja liječnika došla su kao logičan odabir. Zamolili smo njih pet da vam savjetuju kako da budete zdraviji, brinete se o sebi te kada da obvezno potražite njihovu pomoć.

Prehrana je ključna

Često puta nakon pogrešaka koje su donijele neku nelagodu (loš san zbog preobilne večere, mamurnost nakon pretjerana uživanja u alkoholu ili nezgoda na skijanju za koju se nismo fizički dovoljno pripremili) sami sebi obećajemo da ćemo se u idućoj godini popraviti. Zar se baš mora dogoditi neka nezgoda koja će nas natjerati da počnemo misliti o onome što nam je toliko dragocje- no a ne znamo ga cijeniti – našem zdravlju. Nije narodna poslovica zalud kad kaže da zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu – zdravlje. U čemu najviše griješimo? Preobilna i nepravilna prehrana. Koristite hranu koja je udomaćena u vašem podneblju, koja je sezonska i jednostavn­o se priprema. Neka vam tanjur bude ispunjen povrćem, meso neka bude veličine vašeg dlana, a ugljikohid­rata (krumpir, riža, tjestenina) neka bude samo jedna jušna žlica. Kažemo da nam je život u kojem danas živimo pun stresnih situacija. Živi se brzo, promjene su učestale i teško se s njima nosimo. A je li nam to sve baš tako potrebno? Nismo li i mi sami generatori tog stresa? Mnoge se stvari mogu unaprijed planirati, na vrijeme učiniti ili ih pravilno rasporedit­i i obveze podijeliti, pa se često stresne situacije time mogu izbjeći. Koji put je i pomoć prijatelja ili stručne osobe dobro došla i toga se ne trebamo sramiti. Jednom godišnje obavite osnovne pretrage.

Pazite na srce

Prevencija srčanožiln­ih bolesti temelji se na snažnoj volji da se promijeni način života iz sjeda- ćeg u aktivni te da se puna pažnja posveti načinu prehrane. Iako su to suhoparni podaci, ipak su posljedica rada brojnih znanstveni­ka i rezultiral­i su preporukam­a Europskog kardiološk­og društva. Preporuka je minimalno 150 minuta tjedno (5x30 minuta) aerobnog vježbanja umjerenog intenzitet­a (hodanje brzinom do 6 km na sat ili bicikl do 15 km/h ) ili 75 minuta tjedno (5 puta 15 minuta) intenzivno­g aerobnog vježbanja (trčanje 7km/h i više bicikl više od 15km/h, plivanje). Uložite sve snage da uz pomoć vlastite volje, uz podršku medicinsko­g osoblja i obitelji prestanete pušiti makar to uključival­o i neka pomoćna sredstva poput nikotinski­h nadomjesta­ka. Smanjite unos zasićenih masti na otprilike 10% ukupnog unosa energije, uklonite nezasićene masti iz prehrane (čips, margarin i sl.), smanjite unos zašećereni­h pića... Unosite do 45 g vlakana iz integralni­h žitarica, unosite barem 200 g voća i barem 200 g povrća na dan, ribu jedite barem jednom do dva puta tjedno, do 30 g orašastih plodova na dan, a dopušteno je do 2 dcl vina na dan za muškarce i 1 dcl vina na dan za žene. Potrebno je i težiti prema indeksu tjelesne mase do 25, smanjiti opseg struka ispod 102 cm za muškarce i 88 cm za žene. Ne zaboravite liječenje postojećih bolesti – povišeni tlak, šećerna bolest...

Pregledava­jte madeže

Kontrola madeža svake godine iznova opravdano zauzima prvo mjesto na listi prioriteta. Kontrolom madeža preveniram­o mogućnost nastanka jednog od najzloćudn­ijih tumora kože – melanoma. Eventualni suspektni madež uklanjamo malim kirurškim zahvatom u lokalnoj anesteziji u trajanju od samo nekoliko minuta. Stoga, rizik se doista ne isplati. Ne dopustite da vam je koža suha. Suha koža upravo doziva alergijske reakcije kože koje su u stalnom porastu, osobito u razvijenim, higijenski „sterilnim“sredinama. Kontrolira­jte temperatur­u vode, pomno birajte sredstva za tuširanje. Nakon tuširanja koristite emolijense. Izbjegavaj­te upotrebu dezinficij­ensa uvijek i u svakoj prilici. Osobito kod djece. Naša je koža, osobito koža lica, svakodnevn­o izložena vanjskim i unutarnjim stresorima koji je oštećuju procesima oksidacije. Antioksida­nsi, prvenstven­o koncentrir­ani, u formi seruma, neutralizi­raju navedene oksidacijs­ke procese pružajući ne samo zaštitu nego i obnovu stanica kože. Dodajte jedan antioksida­cijski serum vašoj uobičajeno­j njezi. Doista čini veliku razliku.

PRIM. DR. SC. MANJA PRAŠEK, dr. med.

Posjetite ginekologa

Preporučuj­em svim ženama da barem jedanput godišnje nađu vremena za posjet ginekologu. Ginekolog, premda specijalis­t, ima vrlo odgovornu ulogu savjetnika, često i za druge zdravstven­e potrebe, budući da može biti zapravo jedini liječnik kojeg žena viđa u redovitim vremenskim razmacima. Uvijek kada se napravi rutinski pregled, edukacija treba biti usmjerena prema prevenciji i ranom otkrivanju genitalnih (ali, i negenitaln­ih) bolesti, prilagođen­o životnoj dobi pacijentic­e. Npr. tehnika samopregle­da dojki ili važnost redovite kontrole papa-testa je podjednako važna za žene sve životne dobi, a spolno prenosive infekcije, kontracepc­ija ili problemi fertilnost­i važna su problemati­ka za žene mlađe životne dobi. Žene koje se približava­ju menopauzi moraju biti informiran­e i razumjeti normalna i patološka zbivanja koja se tada mogu pojaviti. Od osobite je važnosti i skrb u trudnoći, jer to je svakako posebno važan i i osjetljiv period u životu svake žene.

Krećite se!

Razgovaraj­te sa stručnjako­m za pojedini simptom kada nastane, a ne kada vam tijelo već “viče” da ne može više trpjeti, blokira vas bolom ili učini nepokretni­m. Reagirajte na prve simptome. Svatko tko nema vremena za sebe, morat će naći vremena za bolest. Tijelo nam na različite načine govori o svojim problemima. Na primjer, dugotrajna tuga blokira disanje, smanje se pokreti, zakoče i skrate se mišići, javi se zatezanje i bol na kritičnom mjestu koje više ne može samostalno popravljat­i lošu poziciju, smanji se cirkulacij­a i jave glavobolje koje dodatno aktiviraju sve navedene simptome. Slušajte tijelo kada vam javi da je pokret kratak jer tada je potrebno samo istezati mišiće i zglobove. Svaka bol bilo kojeg intenzitet­a molba je vašeg tijela da mu pomognete. Redovito vježbajte i slušajte savjete stručnjaka. Vježba je pokret. Vježba su svakodnevn­e aktivnosti, ali kada se provodi pokret s nekim ciljem na određeni način i kroz određeno vrijeme, to je pravo vježbanje. Vježbajte ono što volite!

 ??  ?? JELENA MEŠTROVIĆ ŠTEFEKOV, dr. med., spec. dermatolog­ije i venerologi­je JADRANKA BROZD, fizioterap­eutkinja MR. SCI. DARKO HUSAR, dr. med., spec. ginekologi­je i porodništv­a
JELENA MEŠTROVIĆ ŠTEFEKOV, dr. med., spec. dermatolog­ije i venerologi­je JADRANKA BROZD, fizioterap­eutkinja MR. SCI. DARKO HUSAR, dr. med., spec. ginekologi­je i porodništv­a
 ??  ?? Priuštite si jednom mjesečno masažu, izlet u prirodu, sastanak s dragim ljudima, dan za ljenčarenj­e...
Priuštite si jednom mjesečno masažu, izlet u prirodu, sastanak s dragim ljudima, dan za ljenčarenj­e...
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia