ZAKON PROTIV GOVORA MRŽNJE
Državni tajnik Bernard Gršić vodi tim koji priprema oštrije kažnjavanje lažnih vijesti, govora mržnje i ostalih neprimjerenih sadržaja na internetu
Hoće li Hrvatska, po uzoru na Njemačku, novčano kažnjavati online medije?
Europska unija nema poseban zakon koji regulira govor mržnje i lažne vijesti u online svijetu, Njemačka je nedavno donijela oštar zakon Kaos u online prostoru, posebice na društvenim mrežama i u medijima koji su sve više izloženi govoru mržnje, lažnim vijestima i ostalim neprimjerenim i ilegalnim sadržajima treba posebno regulirati, zaključak je posebne radne skupine pri Središnjem državnom uredu za digitalno društvo. Stoga su, nakon jučerašnjeg sastanka, predstavnici ovog državnog tijela zauzeli stav da je potrebno donijeti poseban zakon. Dosadašnja praksa ocijenjena je nedovoljnom i nedovoljno usmjerenom na online svijet. Naime, govor mržnje i ostale oblici ilegalnih radnji podlijegali su nizu propisa koji vrijede za fizički svijet i u sferi su kaznenog zakona.
Oštro za slobodu govora
Radna skupina, doznajemo, složila se oko toga da treba oštrije pristupiti i unutar jedinstvenog zakonskog okvira sankcionirati online povrede zakona. Na temelju smjernica koje je predstavila Europska komisija te na temelju prikupljenih analitičkih podataka o očitom porastu nepoželjnog komuniciranja na internetu (govor mržnje, javno poticanje na nasilje, širenje lažnih vijesti), ini- cijalna radna skupina zaključila je da bi valjalo na ‘na jednom mjestu’, odnosno u specijaliziranom zakonu pozabaviti se društvenim medijima. Nepoželjno komuniciranje definira kao svako komuniciranje koje izlazi iz spektra slobode govora, a to znači svako pozivanje na nasilje, prijetnje, govor mržnje i ostale elemente koji krše ljudska prava. U nepoželjne aktivnosti spadaju sve one aktivnosti koje su obuhvaćene Kaznenim zakonom, ali i ostale poput širenja lažnih vijesti. Kako neslužbeno doznajemo, poseban zakon planira se u proceduru pustiti krajem prvog polugodišta ove godine. Posebno će se inzistirati na edukaciji svih sudionika u komunikacijskom procesu, posebno onih koji nisu uključeni u obrazovni sustav. U interesu im je da svaki građanin može izreći svoje mišljenje, ali i isto tako u interesu im je da građane zaštite od pojedinaca koji misle da ih se na internetu ne može zakonski sankcionirati. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva osnovao je radnu skupinu s ciljem stvaranja boljeg digitalnog društva još u rujnu prošle godine kad je započeo s pripremama analize interneta i društvenih mreža, te drugih oblika digitalnog komuniciranja s naglaskom na nepoželjne aktivnosti poput nasilja, širenja mržnje i drugih oblika netrpeljivosti. Inicijalna radna skupina sastoji se od predstavnika Agencije za elektroničke medije, MUP-a, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, Pučke pravobraniteljice, HAKOM-a i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
Europske smjernice
Kada se radi o Europskoj uniji, jedino Njemačka ima poseban zakon. Već od početka godine odlučili su krenuti oštro tako što su usvojili iznimno rigidan zakon – NetzDG koji propisuje kaznu od 50 milijuna eura za one društvene medije koji u roku od 24 sata od prijave ne obrišu sporan sadržaj ili pak u “težim slučajevima” ako to ne učine u roku od sedam dana. Kako doznajemo, i ovaj zakon je bio predmet analize hrvatske radne skupine koja je ocijenila da visina kazne ukazuju na važnost teme koju zakon regulira. Europska unija pak nema poseban zakon koji regulira govor mržnje i lažne vijesti u online svijetu, izdala je tek smjernice za zemlje članice pozivajući društvene medije da brže uklanjanju neprimjerene objave. EU je prekjučer formirala stručnu skupinu koja bi trebala predložiti rješenja za borbu protiv lažnih vijesti.
Zakon se planira pustiti u proceduru krajem prvog polugodišta 2018. Bernard Gršić na čelu je Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva koji se zalaže za poseban zakon u ovom području