Venezuela povećava proizvodnju goriva da pobijedi glad i inflaciju
U državi koja ima najveće rezerve nafte na svijetu inflacija je lani bila veća od četiri tisuće posto, a sve više ljudi umire od gladi Bernard Karakaš Uz ogromnu inflaciju koja je prošle godine prešla 4000 posto, uz nestašice najosnovnijih proizvoda i gladi koja svakim danom uzima živote, rastuće nezadovoljstvo, bijedu i siromaštvo stanovništva, Venezuela se sada mora boriti i s nelojalnom konkurencijom na naftnom tržištu. Naime, zbog nedostatka novca Venezuela jednostavno ne može crpiti naftu u količinama na koje prema OPEC-ovim dogovorima ima pravo, pa su tu rupu u ponudi počeli popunjavati Kanada, Brazil i Irak čime Venezuela gubi kupce za svoju naftu.
Konkurenti dolaze u igru
Upravo zbog toga Caracas grozničavo traži sredstva na svjetskim financijskim tržištima kako bi povećao proizvodnju na svojim naftnim poljima i vratio se u igru. No prilično im slabo ide. Potkraj prošle godine proizvodnja sirove nafte u zemlji koja ima najveće rezerve crnog blaga dosegnula je najnižu razinu u posljednja gotovo tri desetljeća, a trend smanjenja proizvodnje nastavljao se gubitkom 20.000 barela sirove nafte dnevno. Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro najavio je da će Venezuela sada upregnuti sve svoje snage da zaustavi pad i ponovo poveća proizvodnju, no teško je procijeniti koliko će uspjeti u svojim naumima. Naime, analitičari OPEC-a očekuju da će se pad proizvodnje venezuelske nafte i dalje nastaviti. I nemaju ništa protiv takvog ishoda, koliko god to bilo pogubno za samu Venezuelu. – Ne samo da se otvara dio tržišta koje Venezuela sada ne može opslužiti nego bi smanjenje njezine proizvodnje dovelo do dodatne stabilizacije cijena sirove nafte na razini od oko 60 dolara po barelu, što bi dugoročno svima koristilo – kažu neslužbeno predstavnici zemalja članica OPEC-a. Jedna od rijetkih zemalja koja se za sada još drži po strani i ne želi ulaziti u venezuelsko dvorište odnosno preuzimati njezine kupce je Saudijska Arabija. No pitanje je koliko će se dugo Rijad suzdržavati od tog dijela kolača, pogotovo imajući na umu da su mu financijske rezerve prilično smanjene ne samo zbog niskih cijena nafte nego i zbog prilično skupog rata u Jemenu koji vodi već nekoliko godina.
Ne mogu računati na pomoć
S druge strane, Venezuela je svjesna da u poslu s naftom nema prijatelja te da ne može računati na ičiju pomoć, pa počinje povlačiti već pomalo očajničke poteze kako bi prikupila novac potreban za povećanje proizvodnje. Jedan od posljednjih takvih poteza je i najava predsjednika Madura da će Venezuela izdati vlastitu kriptovalutu petro kako bi zaigrala na financijskim tržištima i privukla ulagače. Za razliku od bitcoina ili cijelog niza ostalih kriptovaluta, petro neće biti temeljen na složenim računalnim algoritmima već
Među prvima su rupu na tržištu počeli koristiti Kanada i Brazil, ali i Irak koji je član OPEC-a
će biti vezan uz naftu. Vrijednost jednog petra bit će jednaka vrijednosti jednog barela venezuelske sirove nafte. – Već sam naredio izdavanje 100 milijuna petra koji imaju zaleđe u nafti – ustvrdio je Maduro prije nekoliko dana. Imajući na umu trenutačne cijene nafte, ta je “financijska omotnica” teška oko 5,9 milijardi dolara. Baš kao i ostale kriptovalute, petro neće postojati u fizičkom obliku već će biti deponiran u svojevrsnoj “naftnoj košarici”. Maduro se nada da bi petro mogao dati novi zamah venezuelskoj privredi, no još je prerano govoriti kako će ulagači na njega reagirati.