Puigdemont bi Kataloniju vodio Skypom
Glasovanje o sastavu vlasti i novom predsjedniku 31. siječnja
Pravni stručnjaci katalonski parlament upozoravaju kako predsjednik ipak mora biti fizički prisutan u parlamentu zoran.vitas@vecernji.net Jučer je katalonski parlament održao konstituirajuću sjednicu što je, dakako, prvi korak prema formiranju nove katalonske vlasti. Ili dijelom stare ako se za predsjednika ponovno izabere odbjeglog Carlesa Puidgemonta. Ako se pokaže da Puidgemontu nema povratka, odnosno ne postigne se suglasnost s vladom u Madridu, što je doista malo vjerojatno, i za to katalonski separatisti imaju rješenje. Predlaže se, naime, da Puigemont bogatom pokrajinom upravlja – putem Skypea iz Belgije, kamo se sklonio prošlog listopada kako bi izbjegao uhićenje zbog poticanja na pobunu i veleizdaje. Njemu su se pridružila još četvorica članova katalonskog parlamenta dok su trojica u pritvoru zbog uloge u nelegalnom referendumu za neovisnost.
Secesionisti u većini
Nakon što je njegov plan propao, madridska je vlada uspostavila izravnu upravu u Kataloniji te organizirala nove izbore. Ponovno su pobijedili secesionisti, no s jako slabom većinom. Ipak, čini se kako to nije previše obeshrabrilo pobornike odvajanja bogate pokrajine čija je ekonomija jača od portugalske te su za glasnogovornika parlamenta izabrali Rogera Torrenta, koji je također pobornik secesije. Zaslugom je to dviju najvećih secesionističkih stranaka, Junts per Catalunya, odnosno Zajedno za Kataloniju, te Esquerra Republicana de Catalunya, odnosno Republikanska ljevica za Kataloniju. Normalno, te su dvije stranke za predsjedničkog kandidata sklone nominirati baš Puidgemonta, a hoće li tako biti te hoće li vođu prošlogodišnje pobune i izabrati, vidjet će se 31. siječnja kada slijedi glasovanje.
Bez dogovora s Madridom
Očekivano, takva su nagađanja povukla i reakcije iz Madrida. Premijer Mariano Rajoy nazvao je mogućnost da Puidgemont Katalonijom vlada putem Skypea apsurdnom, a čak su i pravni stručnjaci samog katalonskog parlamenta odbacili takvu mogućnost navodeći naprosto kako predsjednik mora biti fizički prisutan u parlamentu. Na kraju će odluka pasti na parlamentarni odbor, koji je također biti izabran u srijedu, a u kojem većinu čine upravo secesionistički članovi parlamenta. Rajoy je također rekao kako će sudski sporiti eventualnu odluku koja bi Carlesa Puidgemonta vratila na čelo Katalonije. Možda ulogu odigraju emocije, mjesta odbjeglih i pritvorenih parlamentaraca označena su žutom vrpcom. Iako tanka, i bez njih postoji secesionistička većina u katalonskom parlamentu. Sentiment prema odvajanju od Španjolske izgleda još je prisutnim i na ulicama. Ispred parlamenta okupili su se pristaše secesije noseći katalonske žuto-crvene zastave.