Odstrijelio divokozu za “dobar šou”
Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza kaže: To je stvar osobne etike lovca
J. Alien Smith spustio se do snajperom ubijene divokoze na Biokovu, mazio joj rogove te u klasičnoj lovačkoj pozi nabacio cerek uz “trofej” Američki biznismen, pisac i profesionalni lovac J. Alain Smith diljem svijeta odstrijelio je stotine i stotine životinja, a među trofejima ima grizlije, lavove, leoparde, jaguare, bizone..., nedavno se pohvalio i s trofejnim divokozama s Biokova. I taj je lov snimljen kamerom pa je Smith i taj film uz stotine drugih stavio na svoju Facebook stranicu. Reklama za Hrvatsku, ali mnogi bi radije da je nije bilo.
Snajper i nepomična meta
Dakako, Smith je sve uredno platio i samo je jedan od 10.485 stranaca kojima je Hrvatski lovački savez lani izdao 10.485 lovačkih iskaznica. Od 1096 divokoza, na koliko im se procjenjuje broj, 84 su odstrijeljene u sezoni 2016./2017. Za neupućene u tajne lova, uistinu je šokantan trenutak kad Smith shvaća da je hitac koji je ispalio iz puške sa snajperom, skriven iza biokovske stijene, pogodio cilj – divokozu koja drčno stoji na stijeni, nesvjesna što joj se sprema. U drugom slučaju bila je to jedna od četiri divokoze. Gledajući te scene, čovjek se pita zar na tim stijenama nisu mogle stajati siluete ili lutke divokoza. Bi li se i tada Smithovo lice ozarilo kao nekome kad postigne sportski cilj. Premda u njegovu činu nema ničeg sportskog, štoviše duboko je nepravedno to što divokoze nisu imale baš nikakvu šansu. Uzgred, scene odstrela ogromnih bivola s nekoliko desetaka metara udaljenosti još su šokantnije. U čemu je poanta!? Pitali smo to i predsjednika Hrvatskog lovačkog saveza Đuru Dečaka koji nam kaže: “To je stvar osobne etike lovca. Tako recimo njemački i austrijski lovci ni u ludilu ne žele ići u lov u kojem životinja nema šanse, recimo u zatvorenom području. Ja nikad ne bih pucao u slona ili tako u bivola. Pa to je kao da pucam u kravu!? Inače, Amerikanci ne polažu lovački ispit”, kaže Dečak. Smithovo lice rašireno u osmijeh nakon pogotka govori kako su se isplatili sati i sati hoda po kamenjaru, promatranja, čeka- nja, strpljenja, traženja pogodne pozicije... Zatim se spušta do žrtve, podiže glavu mrtvoj divokozi, koja se zbog otvorenih očiju doima kao da je još živa, te joj mazi rogove. Potom je ponosno stao u klasičnu lovačku pozu iza lovine pa je nabacio uobičajeni cerek. Slične scene Smith je snimio u različitim krajevima svijeta i uvijek isti osmijeh nad mrtvim leopardom u Tanzaniji, jaguarom u Paragvaju... Prevalivši dug put do Pakistana, Smith u potpisu ispod fotografije na kojoj drži mrtvu životinju za ogromne rogove dodaje: “Ovo je nagrada zbog koje se sve isplatilo. Kakva ljepota!”
Psihologija lovaca
Sve su te lovačke fotografije iste, kao što su fotografije turista pred svjetskim znamenitostima. Nerijetko su Smithove snimke popraćene izrazima divljenja i oduševljenja njegovih pratitelja: “fantastično”, “izvrsna fotografija”, “dobar šou”... Smith troši ogroman novac na svoju strast, što se manje ili više reinvestira i u skrb o divljači. Bez lovaca priroda ne bi bila kakva jest. Ali teško je dokučiti psihologiju lovaca poput Smitha kakvih, i sam Dečak kaže, ima i kod nas.