GORAN KOVAČEVIĆ
Uz prirodu, najveća vrijednost Plitvica su ljudi koji desetljećima čuvaju ove ljepote
Kakva je budućnost našeg najstarijeg nacionalnog parka i kada stiže komisija UNESCO-a, otkriva novi ravnatelj Plitvičkih jezera
Novi ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Tomislav Kovačević poziciju je preuzeo uz neviđeni otpor ličko-senjskog župana Darka Milinovića. Nakon dva tjedna na novom poslu, to mu je u drugom planu, trenutačno je, kaže, fokusiran na vraćanje povjerenja zaposlenika i javnosti u ustanovu koja je nacionalni park od 1949.
Koji su prioriteti i kako su vas prihvatili zaposlenici, koji su već umorni od afera i smjena?
Prvo želim otkloniti uzroke koji su doveli do toga da je jedan od naših najvećih nacionalnih ponosa gotovo u kategoriji ugroženosti. Prioriteti su zaštita od daljnje devastacije, podizanje razine zaštite prirode i razvoj pratećih djelatnosti te okolnog područja. Prva, pak, iskustva s djelatnicima Parka zaista su sjajna. Zaposlenici su optimistični i prihvaćaju moju viziju poslovanja. Park je predugo izložen negativnim pojavama koje se sasvim sigurno odražavaju na raspoloženje i motivaciju djelatnika. Mnogi su mi rekli da su u lokalnim medijima pratili moj rad na razvoju Like kao i novom pristupu promocije i brendiranju destinacije i da su me već prepoznali kao ‘svijetlu točku’. U Nacionalnom parku Plitvička jezera, uz prirodu, najveću vrijednost predstavljaju upravo djelatnici, koji su desetljećima gradili imidž ove kuće i čuvali njegove ljepote.
U jeku pobune niste htjeli komentirati protivljenje Darka Milinovića vašem izboru, jeste li sada spremni reći više i kako ćete poslije svega surađivati?
Javio sam se na javni natječaj i, poštujući uvjete i procedure, izabran. Posao ravnatelja obavljat ću savjesno, vodeći se zakonima i pravilima te filozofijom održivog razvoja, što je i moj životni moto. Za motive burne reakcije mojeg imenovanja nemam komentara.
Milinović je inzistirao da ostane v.d. ravnateljica Antonija Dujmović, nakon što u uži izbor nije ušla njegova druga kandidatkinja, direktorica TZ Gospić. Po čemu ste vi bolje rješenje?
To je pitanje primjerenije za Stručno povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje me je, kao najboljeg kandidata, predložilo ministru. Moja karijera usko je vezana uz razvoj poduzetničkih aktivnosti te strateški razvoj nerazvijenog područja kao i održivi poslovni razvoj. Kao najodgovornija osoba u Parku zasigurno ću primijeniti znanja i iskustva, prije svega štiteći prirodu ovog nacionalnog bisera, ali i razvijati prateće djelatnosti.
U Nacionalnom parku zatekli ste više projekata, koje je pokrenuo Anđelko Novosel, a javnost najviše zanima hoće li i se ograničavati broj posjetitelja, te hoće li rasti cijene ulaznica?
S Novoselom sam dobro surađivao pokrenuvši edukaciju prvenstveno kuharskog osoblja, s ciljem obogaćivanja gastronomske ponude suvremenim jelima, koristeći tradicionalne lokalne namirnice. Ovo smo radili u sklopu projekta Gastro Lika, koji je usmjeren brendiranju Like kao gastrodestinacije, a time otvaramo tržište za lokalne proizvođače hrane. To je srž ruralnog razvoja; omogućiti lokalnom stanovništvu da živi od svog rada i postigne samoodrživost. Izrada Akcijskog i plana upravljanja posjetiteljima se nastavlja, a korekcija cijena će biti. No, u pred i posezoni imat ćemo obiteljski tjedan.
O rasterećenju Parka gradnjom obilaznice i dva nova ulazna punkta razmišljalo se još prije rata... Je li to opcija?
Izdvajanjem magistralnog prometa iz Nacionalnog parka i preusmjeravanjem na okolni prsten, riješile bi se velike prometne gužve u špici sezone, pretrpana parkirna mjesta, parkiranje na cesti i sl. Tu ideju definitivno ne treba odbaciti...
Veliki plitvički problem je pretjerana gradnja unutar Parka i ispuštanje kanalizacije u podzemlje. To nije u vašoj nadležnosti, ali problem je tolikih razmjera da si više nitko ne može priuštiti luksuz da se ne petlja. Slažete li se?
Infrastruktura u Nacionalnom parku nije se puno mijenjala od njegova otvorenja, zato danas imamo ove probleme. Osim toga,
sela koja se nalaze u Parku nekada su imala stanovnike koji su tu živjeli, bavili se poljoprivredom i najčešće bili zaposlenici Nacionalnog parka. Neki od njih, poglavito uz magistralnu cestu, bavili su se turizmom i taj suživot prirode, lokalnih stanovnika i turista funkcionirao je bez velikih poteškoća. Problem je nastao kad je poriv za poduzetničkim investiranjem u turistički smještaj nadrastao donekle podnošljivi sklad prirode i čovjeka. Uz to, ne samo da se nije pravodobno reagiralo na zaustavljanje te negativne pojave već je trend gradnje u zaštićenom području bio popraćen određenom podrškom. Trenutačno činimo sve što je u našoj moći kako bismo zaustavili ove negativne pojave.
Prvi poratni ravnatelj ne bira riječi, kaže da je apartmanizacija u Parku organizirani kriminal, je li preoštar?
Trebalo je na vrijeme reagirati kako bi se spriječila prekomjerna gradnja. Koji su sve elementi u tom procesu utjecali na to, još uvijek mi nije poznato.
Po mnogima je rješenje suspenzija prostornog plana, ali i već izdanih uporabnih dozvola za vrijeme dok se na Plitvicama ne naprave vodovod i kanalizacija koji mogu opsluživati novoizgrađene turističke objekte. Što mislite o takvom rješenju?
To je pitanje za Ministarstvo graditeljstva.
Pribojavate li se skorog dolaska UNESCO-ove inspekcije?
Velika je odgovornost imati zaštitu koju podržava UNESCO. Inspekciju očekujemo na proljeće, a s obzirom na poteze koji su poduzeti po njihovu naputku, vjerujem da će Park zadržati ovu razinu zaštite.
Najavljujete povratak najboljih plitvičkih dana, kad je sve što se nudilo u Parku bilo i proizvedeno u tom kraju. Kako to izvesti i u kojem roku?
Želim potpuno okrenuti trend i trenutačnu prilično negativnu percepciju Plitvica u javnosti. Uz maksimalnu zaštitu prirodnih resursa, planiramo, sukladno zakonskim uvjetima, uvesti što više lokalno proizvedene hrane u ugostiteljsku ponudu Parka. To je nova politika kuće. Posljednje tri i pol godine, zajedno s malim timom sposobnih ljudi, radio sam na razvoju ovog ruralnog prostora i dobro snimio sve nedostatke, ali i neiskorištene potencijale. Tu prije svega mislim na potencijale poljoprivrede i turizma te njihove kronične nepovezanosti. Pomažući poljoprivrednicima da novcem EU fondova postanu konkurentniji, riješili smo samo dio njihovih problema. I dalje im je ostao problem tržišta, tj. prodaje proizvoda. Tu smo doskočili implementacijom petogodišnjeg projekta Integra Lika 2020, kojem je cilj brendiranje destinacije kroz integralni gospodarski razvoj. Razvili smo i regionalnu oznaku kvalitete Lika Quality koja lokalne proizvode stavlja u tzv. premium kategoriju. S ciljem okrupnjivanja poljoprivrednih proizvođača udružili smo ih u poljoprivrednu zadrugu koja je lani u listopadu s Parkom potpisala ugovor o nabavi teletine krškog goveda buša. Osnovali smo i turistički klaster, koji uz brendiranje, provodi projekt Lika Quality. Uz spomenuti projekt Gastro Lika te edukaciju ugostiteljskog osoblja stvorili smo osnovu za implementaciju ovih projekata u nacionalni park. Dakako, sve počiva na filozofiji održivog razvoja.
Jeste li razgovarali s braniteljima koji su prosvjedovali zbog apartmanizacije Plitvica?
Odmah prvi tjedan sam ih pozvao, razgovor je bio ugodan, dogovorili smo nastavak suradnje na očuvanju Parka. Nećemo žmiriti na problematiku na koju su branitelji upućivali, već ćemo se istinski založiti za rješavanje dosadašnje loše prakse, stoga vjerujem da više neće biti potrebe za prosvjedima...
Među prvim potezima bilo vam je poništavanje natječaja za skupi terenac, koji je u svom kratkom v.d. mandatu raspisala Antonija Dujmović. Je li bilo još bisera?
Natječaj za to vozilo poništio sam iako ćemo slično vozilo nabaviti u ovoj godini za potrebe službe prihvata gostiju. Naravno, po znatno nižoj cijeni.
Nacionalni park Plitvička jezera godišnje uprihodi zamalo 300 milijuna kuna. Ako služi, što mnogi misle, kao kasica prasica političarima, kako ćete se vi othrvati?
Visoki prihod odraz je iznimne popularnosti i posjećenosti Parka i velikog truda njegovih djelatnika. Prihod svakako omogućava veće ulaganje u zaštitu prirode, istraživanje prirodnih fenomena u Parku i oko njega, zatim podizanje kategorizacije hotelskih objekata kao i podizanje kvalitete ponude općenito, ali i ulaganje u ljude. Uz brojne marljive djelatnike, naš veliki potencijal zasigurno su djelatnici znanstveno-stručnog centra dr. Ivo Pevalek među kojima je nekoliko istraživača i mladih znanstvenika koji izučavaju floru i faunu, fenoman sedre te prirodne pojave u Parku i tako daju smjernice za daljnje djelovanje. Velika mi je želja ovaj znanstveno-stručni centar dignuti na višu razinu kako bi NP Plitvička jezera postala prepoznatljiv međunarodni edukacijski centar za izučavanje prirodnih fenomena ovog podneblja. Uz to, vodeći se filozofijom održivog razvoja i društveno-odgovornog poslovanja, naša je velika obaveza razvijati okolno područje, što znači dio prihoda izdvajati za razvoj života u okolnim općinama. Moje misli i planovi usmjereni su, kad pričamo o velikim prihodima, u tom pravcu.
Sigurno znate za tezu da se plitvičke hotele sistematično zapuštalo kako bi ih se jeftino prodalo, jeste li za privatizaciju ili Park može i sam obnoviti svoje objekte?
Park apsolutno ima ljudskog i financijskog potencijala za razvoj postojeće hotelsko-ugostiteljske djelatnosti. To je ujedno i jamstvo za razvoj okolne poljoprivrede, a time i opstanak lokalnog stanovništva, koje je zbog prijašnjeg nemara i nepostojanja strateškog razvoja uvelike napustilo Liku. Zar trebamo dozvoliti daljnje pustošenje ovog predivnog i strateški važnog područja Republike Hrvatske? Mislim da je u Hrvatskoj previše loših iskustava s takvim eksperimentima.
Naši prihodi svakako omogućavaju veće ulaganje u zaštitu prirode u parku Životni moto mi je održivi razvoj i na tome počivaju i svi moji planovi za Park