Zaev i Tsipras o imenu Makedonija
Premijeri Grčke i Makedonije, Alexis Tsipras i Zoran Zaev, sastali su se u Davosu, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, kako bi razmotrili najnovije prijedloge posrednika UN-a Mathewa Nimica o novom imenu Makedonije. Analitičari obiju zemljama smatraju da je riječ o najvažnijem susretu na visokoj razini između Grčke i Makedonije. Treba se odlučiti o rokovima za pronalaženje rješenja novog imena Makedonije, a promjena imena uvjet je Grčke za makedonske euroatlantske integracije. Naime, susret Tsipras – Zaev dolazi nakon prosvjeda grčkih desničarskih organizacija i Grčke pravoslavne crkve u Solunu koji se protive upotrebi riječi Makedonija u novom imenu te bivše jugoslavenske republike. Grčki analitičari smatraju da će problem u obje zemlje biti pružanje unutrašnje političke podrške. Grčka nije sigurna hoće li imati zajednički stav među vladinim koalicijskim partnerima i hoće li Tsipras dobiti parlamentarnu podršku jer, očito je, smatraju analitičari, Nova demokracija situaciju će iskoristiti kako bi pridobila poene za rušenje Syrize i Tsiprasa. S druge strane, Zaev se u Skoplju suočava sa stavovima predsjednika Đorđa Ivanova kao i uske parlamentarne većine, ali i najutjecajnije opozicijske stranke VMRO-DPMNE s obzirom na to da je tijekom desetogodišnje vladavine VMRO-DPMNE i politike bivšeg premijera i lidera te stranke Nikole Gruevskog, artikuliran stav da se Skoplje zalaže za euroatlantske integracije, ali bez promjene imena. Prema mišljenju analitičara, sve će to štetiti premijeru Zaevu, a vrlo je moguće stvaranje atmosfere za povratak VMRO-DPMNE na vlast. U ovom trenutku svi će se skriti iza referenduma kako bi izbjegli vlastitu političku odgovornost za budućnost države. U međuvremenu, grčki list Elefteri ORA, blizak Grčkoj pravoslavnoj crkvi i desničarskim ekstremistima, objavio je u najnovijem broju kartu Makedonije koja je podijeljena između Albanije, Grčke, Srbije i Bugarske. Objavljivanje takve karte uz ideju o podjeli Makedonije predstavlja ozbiljnu provokaciju za mir na Balkanu.
U IGRI PET IMENA Nova Makedonija, Sjeverna Makedonija, Gornja Makedonija, Vardarska Makedonija, Makedonija (Skoplje)
na kojoj bi Zapad mogao pasti ako se na vrijeme ne zatvori veliki jaz koji se tijekom desetljeća stvorio između bogatih i siromašnih, koji bi se mogao smanjiti upravo povećanjem broja žena u velikom biznisu i njihovim napredovanjem. Bitno, ali publika je željela čuti što će sada deset zemalja koje su pristupile Trans Pacific Partnershipu, TPP-u odnosno sporazumu o zajedničkom tržištu tih zemalja, nakon što je Donald Trump odlučio da mu Sjedinjene Države ne pristupe iako bi sporazum ojačao američki položaj u regiji Azije i Pacifika gdje je sada glavni igrač Kina. Ništa, odgovorio je Trudeau, sporazum ide dalje. Isto kao što dalje ide i Trumpova protekcionistička politika koja se, prema riječima njegova ministra trgovine Wilbura Rossa, neće libiti ni trgovinskih ratova kako bi se takav pristup održao. – Trgovinski su ratovi nešto sasvim uobičajeno i vode se svakog dana. Na nesreću, svakog dana različite strane krše pravila kako bi ostvarile prednost, a protekcionizam nije traženje da netko igra prema pravilima. Niti je to početak trgovinskog rata – rekao je Ross, dodajući da je i njegova zemlja u prošlosti trpjela štete zbog protekcionističkih mjera drugih država te se ne boji eventualnih kineskih protumjera.
Nezdrav rast monopolista
Američka je delegacija i bez Trumpa jaka, s Rossom je i predsjednički savjetnik za domovinsku sigurnost Tom Bossert, kao i ministar financija Steven Mnuchin koji je izjavio da je slabiji dolar dobar za SAD, a da je njegova zemlja i dalje predana slobodnoj trgovini. I sve to u trenutku uvođenja žestoko kritiziranog novog carinskog programa za uvoz solarnih ćelija iz Kine. Zanimljiva je to situacija jer je jučer protiv protekcionizma govorio indijski premijer Narendra Modi. Mogućnost trgovinskog rata ipak je odbacio čelnik Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo navodeći da se i prije godinu dana puno govorilo o trgovinskom ratu izazvanom Trumpovim mjerama, pa se nije dogodilo ništa. Azevedo, međutim, ne očekuje da će u svojem govoru u petak Donald Trump izreći bilo što drugačije, no upozorava da izolacionizam i podjela svijeta na više zatvorenih tržišta znači i više troškove, pogotovo za potrošače. Za kraj prvog dana skupa u Davosu profesor David Autor iznio je na raspravi o monopolu da uopće nije nevjerojatno da Facebooka neće biti za 20 godina. – I prije smo imali monopolističke kompanije koje su ili rascjepkali regulatori ili su naprosto propale. Sada Amazon i Facebook organski rastu, no to ne znači da je taj rast zdrav ili je dugoročno održiv – rekao je David Autor kritizirajući i američki korporativni model prema kojem se zaposlenike ne tretira kao dionike, što bi mogla biti situacija koja će proizvesti takvu nejednakost koja bi mogla dovesti i do šireg političkog prevrata. Sinoć su svoje govore održali i Macron i Merkel. Macron se posvetio temi “Održiva globalizacija”, a Merkel je kritizirala Trumpovu izolacionističku i protekcionističku politiku jer to, kako kaže, ‘nikoga ne vodi dalje’.