U 20 godina milijarda eura od cestarine
Dionicama je ARZ-a od 1998. prošlo 270 milijuna vozila
Vlada je 26. siječnja 1998. godine osnovala tvrtku koja će sagraditi autocestu Rijeka - Zagreb i njome upravljati. Danas joj je rođendan Na današnji dan prije točno 20 godina Vlada RH osnovala je tvrtku Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ). Te 1998. godine od sadašnjih 146,5 kilometara autoceste između Rijeke i Zagreba bilo je sagrađeno samo 49,78 kilometara punog profila (od Zagreba do Karlovca i od Orehovice do Kikovice) koji su sagrađeni 1971. i 1972. te 36,54 kilometra poluautoceste (od Kikovice do Kupjaka) sagrađena 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća.
Lani 20.138 vozila dnevno
ARZ se u koncesijskom ugovoru obvezao da će sagraditi puni profil autoceste u cijeloj njezinoj dužini i njome upravljati 28 godina. Do ukupne izgrađenosti autoceste bilo je potrebno izgraditi 60,18 kilometara od Kupjaka do Karlovca i dograditi puni profil autoceste na 36,54 kilometra. To je sve sagrađeno od 2001. do 2008., a ukupna vrijednost investicije bila je 815 milijuna eura. U međuvremenu je 2007. promijenjen koncesijski ugovor pa je država proširila koncesijsko područje ARZ-a od čvora Orehovica do Rupe te od čvora Orehovica do čvora Križišće i na Krčki most. Trajanje koncesije produljeno je na 32 godine, a za to je ARZ u državni proračun uplatio 1,48 milijardi kuna. Osim gradnje punog profila autoceste, ARZ je u dva desetljeća postojanja uložio i 140 milijuna eura u riječku obilaznicu, sagradio čvorove Zdenčina i Novigrad za 20 milijuna eura te novu naplatnu postaju Demerje za 16 milijuna eura. Ukupna je vrijednost tih investicija gotovo milijardu eura. A isto toliko odnosno 7,41 milijardi kuna ARZ je uprihodovao od cestarine u tih 20 godina. Pri tome su prihodi od cestarine 1998. iznosili 84 milijuna kuna, a prošle godine dosegnuli su 631 milijun kuna. Pri tome je više od 270 milijuna vozila prošlo dionicama ARZ-a od 1998. do danas. Prosječni dnevni promet lani je bio 20.138 vozila, a prosječni ljetni dnevni promet 36.824 vozila. ARZ-ov dug trenutačno iznosi 723,2 milijuna eura, a prosječna kamata na taj dug u prosincu 2017. godine bila je samo 0,71 posto. U 20 godina ARZ je imao sedam predsjednika uprave odnosno direktora. Prvi je bio Ivan Prgomet (1998.-2001.), e naslijedio ga je Zoran Klarić (2001.-2005). Nakon njega ARZ je do 2008. vodio Jurica Prskalo. Zlatko Korpar bio je na čelu te tvrtke samo godinu dana, a Miro Škrgatić od 2009. do 2012. godine. Zatim dolazi Željko Denona koji se pak ondje zadržava do 2013. Nasljeđuje ga Josip Šala koji je i danas direktor ARZ-a. Prskalo i Korpar bili su pritvarani i zaradili su optužnice zbog malverzacija u cestogradnji.
Restrukturiranje sektora
Što se tiče budućnosti ARZ-a, njegov sadašnji direktor Šala kaže da ona ovisi o glavnom dioničaru odnosno Vladi RH. Ističe da u kontekstu restrukturiranja cestovnog sektora u ARZ-u rade na tome da tvrtka sve svoje kreditne obveze izvrši u koncesijskom roku. A odluka koju će trebati donijeti je i ona o gradnji trećega traka na dionici od Zagreba do Karlovca. To, pak, ovisi o rezultatima studije izvodljivosti, koja se planira izraditi do kraja prvog tromjesečja 2019. godine.
Dosad je tvrtku vodilo sedam direktora, a dvojica od njih završila su u pritvoru Gradnja trećeg traka od Zagreba do Karlovca ovisi o rezultatu studije izvodljivosti Radimo na tome da tvrtka sve svoje kreditne obveze podmiri u svom koncesijskom razdoblju JOSIP ŠALA direktor ARZ-a