Hrvatska ne proizvodi dovoljno šljiva ni za rakiju
Ni Podravka nema dovoljno šljiva za pekmez
U Badelu i Podravki planiraju naći kooperante među proizvođačima kako bi povećali proizvodnju kvalitetnih šljiva u Hrvatskoj Iako je jedna od isplativijih voćarskih kultura, elementarne nepogode, ekstenzivan uzgoj i premala ulaganja, zapušteni voćnjaci koje je prije nekoliko godina poharala i šarka..., samo su neki od razloga što je domaća industrija sve gladnija kvalitetne domaće šljive.
Rode tek svake treće godine
Prema procjenama glasnogovornika Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivkovića, u Hrvatskoj je danas oko 6000 hektara šljivika, nekoliko milijuna stabala bistrice, kalifornijske plave, čačanke, cerićanke, motičanke, turkinje, valpovke... No svega je nekoliko stotina hektara pod plantažnim uzgojem, što je s dobrim agrotehničkim mjerama jedan od preduvjeta za sigurne i dobre prinose svake godine, pa se događa da tek svake treće imamo dovoljno šljiva za pekmez, kompot, rakiju, a konzumna je kategorija još upitnija. OPG-ovi šljive prerađuju uglavnom za prodaju na kućnom pragu ili lokalnim tržnicama, a kako je država malim proizvođačima jakih alkoholnih pića snizila trošarine za 50% (na 26 kuna po litri čistog alkohola) kako bi suzbila nelegalno tržište, i oni traže sve više šljiva. Doznajemo kako samo Podravka za svoj slatki program godišnje treba 900 tona šljiva za preradu, a kako ih nema dovoljno okrenuta je uvozu. – Novom strategijom razvoja pri- marne proizvodnje od ove godine prvi put planiramo u sezoni nabaviti veći dio sirovine s domaćeg tržišta – i to oko 700 tona. Našim dobavljačima ponudit ćemo dugoročne ugovore i stimulativnu cijenu – najavljuju u Podravci. Šljivovica je pak najprodavaniji brend jakog alkoholnog pića Badela 1862 na tržištima izvan regije. Na nju, tvrde, otpada čak 35% izvoza u kategoriji JAP-a. No s povlaštenim uvjetima za male biznise te poticajima za uzgoj šljiva koji su išli u smjeru konzumnih sorata koje nemaju potrebne količine suhe tvari i voćne arome potrebne za preradu u destilat za šljivovicu, i u Badelu se boje problema sa sirovinom. Naročito budu li se širili na nova tržišta i otvarali nove poslove pa su i oni zainteresirani za dugoročne kooperacije s proizvođačima i sudjelovanje u podizanju novih nasada.
Potičemo uvoz
Jasna Čačić, direktorica GIUPP-a, čije članice čine 95% domaće proizvodnje jakih alkoholnih pića, kaže kako od 8,9 milijuna litara u prvih devet mjeseci 2017. na šljivovicu otpada 572.000 l ili 6,4%. U EU smo zaštitili i hrvatsku staru i slavonsku šljivovicu. No umjesto da smo se usredotočili na njihov još bolji plasman u turizmu i izvozu, kako su se to članstvom u EU za zaštićene oznake dogovorili drugi, RH i malim destilerijama iz drugih zemalja EU dopušta da u nas prodaju svoje rakije po povlaštenim trošarinama, čime se u nas potiče uvoz rakija iz Austrije, Italije, Češke, Poljske...