Papa Franjo rješava spor Vatikana i Kine
Sveti Otac spreman je prihvatiti legitimitet biskupa koje je imenovala kineska vlada u nastojanju da dođe do prekretnice u odnosima Svete Stolice i Pekinga
U Kini postoje dvije Katoličke crkve, one vjerne Vatikanu i one po volji kineskih vlasti – sada se nazire kraj višedesetljetnom sukobu Glede vijesti o navodnom nesuglasju između pape Franje i njegovih suradnika vezanom uz odnose Vatikana i Kine, šef Ureda za tisak Svete Stolice, Greg Burke, takvo je što opovrgnuo. Papa je u stalnom kontaktu sa svojim suradnicima, a posebno s državnim tajništvom, glede kineskog pitanja i stalno je informiran o stanju Katoličke crkve u Kini i dijalogu između Svete Stolice i NR Kine.
Kritika kardinala Zena
Bio je to odgovor na pismo nekadašnjeg biskupa Hong Konga, kardinala Josepha Zena (86), koji je otvoreno upozorio da Vatikan ne smije sklopiti sporazum s kineskim vlastima na štetu katolika koji su vjerni Rimu. Kardinal Zen uputio je na izvješća prema kojima je Vatikan više biskupa podzemne Crkve prisilio na povlačenje. Riječ je o biskupu Shantoua pokrajine Guangdong, Zhuangu Jianjianu, te o biskupu Mindonga u pokrajini Fujian, Jospehu Guou Xijinu (70), kojega su kineske vlasti zatvarale i navodno mu kazale da će biti oslobođen potpiše li ostavku. Njih dvojica, smatrani biskupima tajne Crkve, odnosno one koja je vjerna papi i Vatikanu, zamijenjeni su s Huangom Bingzhangom i Zhangom Siluom koji su po volji kineskih vlasti. Zbog toga je kardinal Zen kazao da papa Franjo rasprodaje Katoličku crkvu u Kini gdje ima oko 12 milijuna katolika. “Trpljenje kršćana u Kini neće se jednostavno izbrisati, već upravo suprotno”, kazao je državni tajnik, kardinal Pietro Parolin i naglasio, odgovarajući Zenu, kako smatra “da ne postoji osobno gledište s kojega bi netko mogao isključivo prosuđivati što je dobro za katolike u Kini”. “Potrebno nam je više poniznosti kao i duha vjere, a također više opreza i umjerenosti”, kazao je Parolin, a glede kineskog režima kazao je da poslanje Crkve nije mijenjanje državne strukture ili uprave. Crkva ne traži ništa više nego mogućnost da ispovijeda svoju vjeru, naglasio je Parolin.
Kao nekad s Beogradom
Sveta Stolica održava kontakt s Kinom od 80-ih, nakon što su diplomatski odnosi 1951. prekinuti. Za nekoliko bi mjeseci trebao biti potpisan sporazum između Vatikana i Kine kojim bi se prevladala sadašnja situacija postojanja dviju Katoličkih crkvi, odnosno one vjerne Vatikanu i one po volji kineskih vlasti. Vatikan bi trebao prihvatiti klauzulu da neće imenovati biskupima osobe koje nisu po volji kineskih vlasti. Takav sporazum Vatikan je imao i s drugim državama. Primjerice, prema konkordatu koji je Vatikan potpisao 1935. s Kraljevinom Jugoslavijom, papa je trebao dobiti dozvolu beogradskih vlasti prije imenovanja nekog biskupa Katoličke crkve na tadašnjem jugoslavenskom području.