Grbin (SDP): Država blokiranima trebala platiti dugove do 10.000 kuna
Građani bi taj dug, kaže Grbin, kroz određeni rok vratili državi
U raspravu o novom Ovršnom zakonu uključile su se sve stranke, ali nitko osim Mosta do sada nije predlagao konkretna rješenja Novi Ovršni zakon tema je o kojoj govore sve parlamentarne stranke, no malo ih je u javnost izišlo s konkretnim prijedlozima rješenja koja bi se trebala naći u tom zakonu. Izuzetak je Most, na čije je inzistiranje Ovršni zakon prošloga ljeta dodatno zaštitio dužnike kroz zaštitu većeg dijela plaće i zabranu ovrhe nad nekretninama za dug manji od 20.000 kuna. Dodatno podizanje te granice, kao i utvrđivanje apsolutne zastare za naplatu tražbine, koju su tada predlagali i Most i predsjednica države saborska većina nije prihvatila, no tajnik Mosta Nikola Grmoja kaže kako i danas, u kontekstu najave novog Ovršnog zakona, predlažu isto.
Retroaktivna zaštita
– Za razliku od drugih, mi smo izišli s konkretnim prijedlogom i sada pozivam predsjednicu i sve koji govore o potrebi zaštite blokiranih da napišu vlastite prijedloge, a mi ćemo sve što je dobro i što može pomoći građanima podržati – kazao nam je Grmoja. Mostovoj ideji uvođenja apsolutne zastare nisu skloni u SDP-u, čiji Peđa Grbin kaže kako bi takvo rješenje omogućilo da se dugovi oproste i onima kojima se ovrhom nastoji naplatiti, primjerice, nadoknada štete zbog obiteljskog nasilja ili neplaćena alimentacija za djecu. Grbin je uvjeren da je takve slučajeve prisilne naplate nužno razdvojiti od ovrha iz potrošačkih odnosa, kakva su dugovanja za struju ili telefon, a gdje dužnike treba dodatno zaštititi kao potrošače. – Nema nikakve zapreke da u Ovršnom zakonu uredimo poseban postupak za potrošačke odnose, no tu je najteže donijeti odluku hoće li se to primjenjivati i na postupke u tijeku ili samo pro futuro. Kod rješenja za “švicarce” Ustavni sud je rekao da nema problema pa ne očekujem ništa drugo ni kada je riječ o Ovršnom zakonu – kaže Grbin. Objašnjava kako je prezaduženost sve veći problem te kako su u potrošačkim odnosima vjerovnici u pravilu u povoljnijem položaju od građana, budući da se radi o velikim sustavima, poput banaka, telekoma i sl. Najvažnijim ipak smatra pitanje troškova ovršnog postupka.
Mnogi u sivoj zoni
– U tom kontekstu svakako je dobar slovenski primjer, ali onda moramo biti svjesni da takav sustav ima i mana. Ovrha je tamo puno brža i dostupnija vjerovnicima – upozorava Grbin. Kada je riječ o zastari tražbina, ističe kako je za nenaplative tražbine, zbog kojih postoje “vječno blokirani” osmišljen institut osobnog stečaja, koji bi trebao biti jednostavniji, ali i da je puno dužnika u sivoj zoni, koji plaće primaju na ruke, auto im je registriran na nekog drugog i država im ništa ne može. S druge strane, među 300.000 blokiranih trećina je onih koji duguju manje od 10.000 kuna pa je očito riječ o građanima koji jednostavno ne mogu platiti svoje račune. U takvim slučajevima država bi morala naći načina da pomogne svojim građanima, a Grbin predlaže da se razmisli o jednokratnoj otplati dugova. – Oprost samo onoga što građani duguju državi neće puno pomoći. Zbog toga treba razmisliti o jednokratnoj intervenciji, gdje bi država oprostila vlastita potraživanja, a ako je riječ o potraživanjima prema drugima, platila dug, pri čemu treba naći način na koji će građani i u kojem roku državi otplatiti taj iznos. Takvom refinanciranju dugova blokiranih za male iznose nisu neskloni ni u vladajućem HNS-u. U toj stranci kažu kako je ključno riješiti postojeće probleme i onemogućiti da se ponove, za što je, kažu, ključno ograničiti troškove odvjetnika, javnih bilježnika i Fine te riješiti pitanje kamata.
Treba razdvojiti potrošačke od drugih ovrha, primjerice za neplaćenu alimentaciju U HNS-u nisu neskloni ideji da država jednokratno refinancira dugove manjeg iznosa